Ravnopravnost – ogledalo suvremenog društva

Europska unija bilježi postupan napredak u ravnopravnosti muškaraca i žena, ali neki izazovi i dalje ostaju. Direktive i zakoni usvojeni na razini EU-a, poput direktive o ženama u odborima i zakona o jednakim plaćama, nastoje smanjiti spolne razlike. Unatoč svim tim naporima, žene su i dalje manje zastupljene na rukovodećim pozicijama i suočavaju se s velikim razlikama u plaćama. Hrvatska prednjači u nekim aspektima, posebno u zakonodavstvu protiv nasilja nad ženama, no sve zemlje članice EU-a moraju nastaviti raditi na uklanjanju preostalih prepreka kako bi se osigurala potpuna ravnopravnost spolova.

Iako se prema procjenama UN-a procjenjuje da će biti potrebno čak 286 godina da se postigne globalna ravnopravnost između žena i muškaraca ako se nastavi ovim tempom, Europska unija i Hrvatska kontinuirano rade na unaprjeđenju zakonodavnog okvira kako bi potakle ravnopravnost žena. Europski parlament je kroz brojne akte unaprijedio ravnopravnost spolova. U studenom 2022. usvojena je direktiva o ženama u odborima koja obvezuje velika trgovačka društva da do 2026. godine povećaju udio žena na vodećim pozicijama na najmanje 40 posto.

U ožujku prošle godine Europski parlament usvojio je izvještaj o jačanju primjene načela jednakih plaća za žene i muškarce za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Također, donesen je zakon kojim se poslodavce obvezuje da objave informacije koje olakšavaju usporedbu plaća radnika zaposlenih kod istog poslodavca. Prema podatcima Europskog instituta za ravnopravnost, kada bi se ženama pružile jednake prilike na europskom tržištu rada, BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao bi se povećati za 3,15 bilijuna eura do 2050. godine.

Veliki korak naprijed postignut je u veljači dogovorom Vijeća i Europskog parlamenta o prvom zakonodavnom aktu EU-a posvećenom nasilju nad ženama i nasilju u obitelji. Ovim aktom utvrđuju se prava žrtava svih oblika nasilja nad ženama ili nasilja u obitelji te se osigurava njihova zaštita. Hrvatska se u tom području ističe kao uzor za mnoge europske države, a predsjednik Vlade Andrej Plenković pokazao je snažnu političku volju u suzbijanju nasilja nad ženama. Izmjenama niza zakona, uključujući Kazneni zakon, uvedene su mjere za jačanje zaštite žena žrtava nasilja, uključujući novo kazneno djelo teškog ubojstva žene, odnosno femicida.

*Cilj otvaranja naše rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega djeca, samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu te kako smo ravnopravni u različitosti jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru, na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima, npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.