Rodna ideologija
Što je rodna ideologija, a što rodna teorija? Jesmo li svjesni paravana iza kojega je ušla u Hrvatsku?
Rodna ideologija tema je koja u današnjem društvu često izaziva razne verbalne prijepore te oprečna promišljanja. Medijski diskursi razlikuju se od medija do medija, stoga je i definicija pojma rodne ideologije mnogima još uvijek nepoznanica. Upravo o ovoj važnoj, zbunjujućoj te relativno novoj temi razgovarali smo u Izdvojenom s moralnim teologom, dr. sc. don Damirom Šehićem.
"Treba istaknuti temeljnu distinkciju u kojoj se često brkaju pojmovi. Želi se iz perspektive nekakve nediskriminacije promatrati pojedince i određene pojave u društvu. Time se zaboravlja bit onoga o čemu se tu zapravo radi. Kada govorimo o rodnoj ideologiji, govorimo o pojavi u društvu u kojoj se na jedan način forsira poimanje samog roda kao nečega što pojedinac samostalno odabire tako da promatra koji mu je rod u tom trenutku najadekvatniji.
Kada promatramo pitanje roda i spola, dolazimo do temeljne pretpostavke koja remeti odnos između poimanja toga tko je 'muško', a tko 'žensko' – čime se na koncu bavi i katolička antropologija. Želi se dati naglasak na to da se rodom ne može poništiti spol, a ni datosti spola. Ono što se često prigovara toj spolnoj diferencijaciji upravo je to da je dana unutar socijalnih konstrukata u kojima se netko smatra muškarcem ili ženom upravo zbog toga što je rođen i odrastao u jednom društvu, mentalitetu i sustavu u kojem su nametnuta nekakva pravila i nekakve karakteristike.
Susret s rodnom ideologijom kao takvom zasigurno je susret koji se nije dogodio u ovom trenutku sada. On se događa već nekoliko desetljeća i sigurno je dio neke kompozicije koja se vozi ovim svijetom i želi donijeti jedan novi sustav i nova pravila koja se također mogu iščitavati iz konteksta likvidnosti upravo u sustavu bez pravila'', istaknuo je Šehić.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje.
*Cilj otvaranja naše rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega djeca, samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu te kako smo ravnopravni u različitosti jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru, na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima, npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.
