Susreti majki – rast u zajedništvu

Roditeljstvo sa sobom nosi brojne izazove i unosi tektonske promjene koje se tiču oba supružnika – muškarci tako postaju očevi, a žene postaju majke. Javljaju se brojna pitanja koja si možda prije nisu postavljali, a koja su došla s novim životnim ulogama. Tako se, konkretno, pojavila izrazito snažna potreba majki za razmjenom iskustava, zajedništvom i savjetima, koja je rezultirala okupljanjima u župama, što je kasnije preraslo i u redovite tjedne susrete. Majke su se počele sastajati po zagrebačkim župama, a odaziv je bio velik. U međusobnim susretima majke dijele vlastita iskustva, ponuđen im je duhovni sadržaj, ispunjena im je potreba za zajedništvom, ali dobivaju i odgovore na brojna pitanja glede braka i obiteljskog ritma u koji su uronjene. Neka svoja iskustva u vezi sa susretima majki s nama su podijelile Josipa Zelenika i Ivana Tandara, od kojih je, svaka u svojoj župi, voditeljica spomenutih susreta.

''Susreti su započeli na zagrebačkoj Knežiji prije šest godina, a mi na Jarunu s njima smo započeli prije više od godinu i pol dana. Odmah smo uvidjeli veliku potrebu ovakvih susreta jer je u startu na susretu nazočilo 50 majki. Ubrzo, nakon Jaruna, pokrenuo se Rudeš, pa redom Voltino i Trnovčica. Primarno bih rekla da su susreti nastali iz potrebi majki za zajedništvom, slijedi i razumijevanje te međusobna razmjena iskustava. Mislim da je majkama potrebno razumijevanje glede braka i promjena u njemu, jer svako novo dijete sa sobom unosi promjene u brak'', ispričala nam je Josipa.

Što se same logistike susreta tiče, Josipa ističe kako je važna koordinacija sa župnikom koji mora biti otvoren za tako nešto. Župnici tako daju prostor za održavanje susreta, sa župnicima se dogovaraju termini, ali oni su i na raspolaganju za duhovno vodstvo, savjet ili ispovijed. Naravno, ne može svaka župa organizirati ovakve susrete jer su negdje župnici sami i nema adekvatnog prostora u kojem bi se ovakvi susreti održavali, stoga, apelira Josipa, ako se nekome javi ideja o organiziranju ovakvih susreta, mora uzeti u obzir sve navedeno.

''Imamo punu podršku župnika koji je odmah prepoznao našu potrebu. Čak smo zajedno slavili svetu Misu, nakon čega je i blagoslovio svu dječicu i bilo je zaista lijepo. I dalje smo u aktivnom kontaktu s našim župnikom i uvijek nam je na raspolaganju'', rekla je Ivana.

Ovi susreti rodili su još jednim plodom, a to je izrada priručnika. Zajedno je dogovorena tema priručnika, a ove godine tema je bila brak. Priručnik je podijeljen na mjesece, od kojih svaki ima razmatranje, razne ideje i svetce kojima se utječe u molitvi. Svaka župa ima izbor da po karizmi odabere svetca koji joj najviše odgovara. Tako zajednica raste zajedno u vjeri i ljubavi, a majke su više otvorene razmjeni iskustava.

''Na susretima je prisutna iskrenost i povjerenje. Iznose se naizgled sitni i banalni problemi, ali koji su zapravo jako važni u skladnom funkcioniranju braka. Svi smo različiti, raspon godina ponekad je izražen, ali upravo to pridonosi boljoj razmjeni iskustava, jer svaka je majka prošla kroz specifičnu, a opet već toliko puta poznatu situaciju. U svakom slučaju, susreti majki višestruko su plodonosni'', zaključila je Josipa.

Dodajmo još ovomu kako se u sklopu susreta jednom mjesečno organizira i 'životna kavica', odnosno polusatno predavanje raznih gostiju koji se uvijek radosno odazivaju na pozive majki. Odazovite se i vi, drage majke, i pridružite se nekom od rastućih susreta ove vrste.
 

*Cilj otvaranja naše nove rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu, te kako smo ravnopravni u različitosti, jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.