Sveti Bonaventura
Svetac dana – sveti Bonaventura, franjevac i crkveni naučitelj.
Rođen je 1221. godine u mjestu Bagnoregio u središnjoj Italiji. Kao mladić, s dvadeset i dvije godine, pridružio se Redu manje braće, franjevcima. Nakon što je položio redovničke zavjete, poslan je na studij u Pariz, gdje mu je učitelj bio ugledni teolog Aleksandar Haleški. Tijekom studija u Parizu sklopio je prijateljstvo s još jednim velikanom srednjovjekovne misli, svetim Tomom Akvinskim. Zajedno su kasnije i promovirani u doktore teologije.
U dobi od samo trideset i pet godina, Bonaventura je izabran za generalnog ministra franjevačkog reda. U tom je svojstvu duboko utjecao na duhovni i organizacijski razvoj Reda, a njegovo vodstvo smatra se jednim od najznačajnijih u povijesti franjevaca. Napisao je i hagiografski životopis svetog Franje Asiškog te se pobrinuo da tijelo svetog Antuna Padovanskog bude svečano preneseno u baziliku posvećenu tom svetcu u Padovi. Iako mu je bila ponuđena nadbiskupija u Engleskoj, iz poniznosti ju je odbio. Kasnije ga je papa Grgur X. imenovao kardinalom i biskupom suburbikarnog grada Albana. Godine 1274. sudjelovao je na Drugom lyonskom saboru, na kojem je, između ostaloga, postignut pokušaj pomirenja između istočne i zapadne Crkve. Na tom saboru je i preminuo, 15. srpnja iste godine, pod okolnostima koje su izazvale sumnje. Svetim je proglašen 1482. godine, a papa Siksto V., i sam franjevac, uzdigao ga je 1587. na čast crkvenog naučitelja, zajedno s njegovim prijateljem Tomom Akvinskim. Bonaventura je ostao upamćen kao vrhunski skolastički teolog, duboko ukorijenjen u duhovnosti svetog Augustina i filozofiji Platona.
Sveti Bonaventura osobito je zazivan kao zaštitnik osoba koje pate od problema s probavom i želudcem. Ljudi mu se također utječu u molitvama za mudrost, duhovno prosvjetljenje, uspjeh u studiju te u potrazi za mirom i poniznošću. Posebno ga štuju filozofi, teolozi i studenti teologije, kao i članovi franjevačkih zajednica diljem svijeta.
