Tajna moć glazbe: Kako zvuk liječi tijelo i duh

Glazba je oduvijek bila dio ljudske svakodnevice, nešto što nas prati od davnina i što se ne može odvojiti od našeg emocionalnog i duhovnog života. Herbert Spencer je još u 19. stoljeću tvrdio da je pjevanje nastalo iz snažnih emocija koje su jednostavno morale “izaći van”, dok je Karl Bücher povezao prve glazbene oblike s ritmovima zajedničkog rada. Jules Combarieu otišao je korak dalje i smatrao da je glazba u počecima bila isprepletena s magijom i ritualima. Iako se njihove ideje razlikuju, sve vode prema istom zaključku, glazba se pojavila u zajednici, za zajednicu, kao način da ljudi izraze ono što se ne može izreći riječima

Danas, zahvaljujući brojnim istraživanjima, znamo da glazba utječe na čovjeka na mnogo dubljoj razini nego što se na prvi pogled čini. Može umiriti tijelo, smanjiti stres, poboljšati koncentraciju pa čak i regulirati disanje i krvni tlak. U školama se pokazalo da hiperaktivna djeca bolje funkcioniraju uz Mozartovu glazbu, dok se u radu i sportu ritam koristi kako bi potaknuo energiju i koordinaciju. Emocionalni učinak glazbe također je dobro poznat. Dur nas najčešće razvedri, mol nas rastuži, brzi ritmovi podignu, a sporiji umire. Sve to čini glazbu jednim od najjednostavnijih i najprirodnijih načina kako možemo utjecati na vlastito raspoloženje i psihičku stabilnost.

Kada se u to uklopi i duhovna dimenzija, njezin učinak postaje još snažniji. Jedno veliko američko istraživanje, provedeno na više od tisuću osoba, pokazalo je da redovito slušanje religijske glazbe može značajno poboljšati mentalno zdravlje. Oni koji su je slušali češće osjećali su manju tjeskobu, bili zadovoljniji životom, imali bolje mišljenje o sebi i osjećali veću kontrolu nad svojom svakodnevicom. Posebno je zanimljivo da ti učinci nisu ovisili o spolu, rasi ni financijskim uvjetima. Istraživači smatraju da religijska glazba mnogima postaje emocionalni oslonac i svojevrsno utočište u trenucima kada im treba mir, utjeha ili podsjetnik da se uvijek mogu pouzdati u Boga.

Kad se sve to spoji, od teorija o podrijetlu glazbe, preko njezina djelovanja na tijelo i um, do ovih suvremenih uvida, jasno je da glazba nikada nije bila samo kombinacija tonova. Ona je nit koja povezuje zajedništvo, emocije i duhovnost. A religijska glazba, možda više od bilo koje druge, pokazuje koliko nas zvuk može povezati s drugima, s nama samima, ali i s Bogom.

* Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvori:

Magzan, Maša. (2024). Povijest glazbe. Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

Bradshaw, M., Ellison, C. G., Fang, Q. & Mueller, C. (2015). Listening to Religious Music and Mental Health in Later Life. The Gerontologist, USA

Danijela Bekavac, S. Dilber, R.Babić. (2018) Glazbom protiv stresa. Zdravstveni glasnik, str. 98-104