Tišina i njene dobrobiti

Svi ljudski problemi potječu odatle što ne znaju ostati u miru u svojoj sobi, kaže Pascal. Jasno je da veliki fizičar ovdje nije mislio na doslovce sve ljudske probleme jer, dakako, nije čovjek kriv za sve što mu se dogodi. No poanta je da stvari na koje možemo utjecati često loše završe zato što ih nismo promislili te smo itekako odsutni iz sadašnjeg trenutka te žalimo za prošli ili maštamo o budućem. Ako je to točno za čovjeka kao takvog, i ako je vrijedilo za Pascalove suvremenike, koliko li je to više slučaj s nama danas!

Zasigurno određenu ulogu igra i naša osobnost, jer neki su više ekstroverti, neki introverti. Ipak, svakome je dohvatljivo biti u tišini nekoliko minuta na dan, kažu stručnjaci. Amy Sullivan, profesorica medicine i stručnjakinja za bihevioralnu medicinu i istraživanja u Mellen Centru za multiplu sklerozu na Cleveland Clinicu, objašnjava kako je za početak dovoljno odrediti si jednu minutu, a kasnije se to može produžiti na otprilike petnaest ujutro i navečer.

Budući da mi danas gotovo uvijek imamo potrebu nešto raditi, čitati, gledati razne medijske sadržaje itd. jer ne znamo kako se nositi s tišinom, ispočetka nastojanje za njenim postizanjem može biti izazovno, no uz nešto truda je ostvarivo. Umjesto uzimanja mobitela u ruke prilikom čekanja na red ili pak vožnje kojom upravlja netko drugi, možemo jednostavno zaklopiti oči ili posve suprotno, gledati što se događa oko nas. Ova tišina, dakle, ne znači nužno odsutnost zvukova, već davanje prilike samom sebi da ne izbjegavamo probleme, ali i da se ne opterećujemo stvarima na koje ne možemo utjecati, čime se onda otvara prostor za veću svjesnost sadašnjeg trenutka. Vidimo dakle da se to uvelike poklapa s konceptom molitve.

Uz to se vežu i druge dobrobiti, poput nižeg krvnog tlaka i pulsa, mirnijeg disanja, manje mišićne napetosti, veće usredotočenosti i boljeg razmišljanja, nakon čega ćemo – ako nam je već toliko stalo do što boljeg korištenja vremena – to vrijeme zaista kvalitetnije iskoristiti. Čisti je zdrav razum zaključiti da se čovjek koji je mirniji i sabraniji ne zadržava na površini jer ne brza; dublje shvaća stvari i ima bolje odnose s drugima, bolje komunicira, a čak je i kreativniji.

* Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.