Tko od naših biskupa sudjeluje na nadolazećoj XVI. općoj redovnoj skupštini Biskupske sinode

Cjeloviti popis sudionika XVI. opće redovne skupštine Biskupske sinode objavljen je 7. srpnja u Vatikanu. Zakazana za listopad 2023. i 2024., sinodska će se skupština baviti temom sinodalnosti.

Iz Hrvatske će uime Hrvatske biskupske konferencije sudjelovati đakovačko-osječki pomoćni biskup, mons. Ivan Ćurić. Zagrebački nadbiskup, mons. Dražen Kutleša, također sudjeluje, a na popisu je naveden pod skupinom članova koje je imenovao papa Franjo (Membri di nomina pontificia). Uime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sudjelovat će banjolučki pomoćni biskup, mons. Marko Semren. Međunarodnu biskupsku konferenciju sv. Ćirila i Metoda predstavljat će predsjednik, beogradski nadbiskup, mons. Ladislav Német.

Prvi put pravo glasa imat će žene i muškarci koji nisu svećenici. Do sada su pravo glasa na redovnim sastancima u Rimu imali samo biskupi i poglavari redovničkih zajednica. Katoličke laike moglo se konzultirati samo kao savjetnike (slušače).

U listopadu 2023. zasjedanjem će predsjedati papa Franjo, a uz njega će pravo glasa imati generalni tajnik Biskupske sinode (kardinal Mario Grech) i podtajnici generalnog tajništva; skupina delegiranih predsjednika; generalni izvjestitelj Sinode (kardinal Jean Claude Hollerich); posebni tajnici; biskupi koje je delegirala mjesna biskupska konferencija i biskupi koji ne pripadaju nekoj biskupskoj konferenciji; predstavnici vatikanskih Dikasterija; skupina nebiskupa koju čine svećenici, osobe posvećenog života; đakoni i vjernici laici te skupina koja se sastoji od pet redovnika i pet redovnica koje bira dotična organizacija generalnih poglavarica i generalnih poglavara (UISG za redovnice i USG za redovnike).

Na Sinodi će sudjelovati, iako bez prava glasa, prvi put i tzv. 'posrednici' ('facilitatori'). Sudjelovat će ujedno i stručnjaci te 'bratski delegati': pripadnici drugih Crkava i zajednica, također bez prava glasa.

Biskupska sinoda je tijelo u kojem svjetski kolegij biskupa daje savjete Papi. Ustanovio ju je papa Pavao VI. 1965. godine. Skupštine mogu dvotrećinskom većinom donositi rezolucije koje Papa može, ali ne mora, usvojiti u tzv. posinodskom pismu kao obvezujuću crkvenu doktrinu. Glasovanje biskupa i laika stoga nije obvezujuće te ima savjetodavni karakter. To se primjerice pokazalo na Sinodi o Amazoniji 2019.: suprotno nedvosmislenom glasovanju Biskupske skupštine, Papa je privremeno odgodio njihov savjet o ređenju oženjenih muškaraca, takozvani 'viri probati'.