Utjecaj umjetne inteligencije na prevenciju i liječenje bolesti

Danas je tehnologija prisutna u svim porama društva i života, zbog toga je bitno dobro se upoznati s njom. Primjenjiva je u svakom obliku zdravstva, a trenutačno je najzastupljenija kao administrativna usluga i kao dio programa za dijagnostiku bolesti koju susrećemo pod pojmom umjetna inteligencija u zdravstvu.

Razvoj umjetne inteligencije otvara nove, dosad neviđene mogućnosti za transformaciju zdravstvene skrbi, čineći ju učinkovitijom, dostupnijom i financijski održivom. Promišljenim oblikovanjem javnih politika koje potiču primjenu ovih tehnologija, moguće je unaprijediti kvalitetu zdravstvenih usluga, povećati jednakost u pristupu skrbi te osigurati da koristi od inovacija u liječenju i medicinskim tehnologijama budu dostupne cijelom društvu. Umjetna inteligencija ima značajan potencijal za poboljšanje upravljanja zdravstvenim resursima. Korištenjem prediktivnih analitičkih alata moguće je unaprijed procijeniti potrebe za prijemom pacijenata te optimalno rasporediti bolničke krevete, medicinsko osoblje i opremu. Na taj se način osigurava pravovremena dostupnost resursa, smanjuje se gubitak i podiže ukupna kvaliteta zdravstvene usluge. Osim toga, njezine tehnologije mogu pridonijeti rješavanju ključnih izazova u zdravstvu, poput rastućih troškova, operativne neučinkovitosti i sve veće potrebe za kvalitetnom skrbi. Automatizacijom administrativnih procesa, poput upravljanja listama čekanja, obračuna troškova i vođenja elektroničke medicinske dokumentacije, moguće je uštedjeti vrijeme i novac, istovremeno rasterećujući zdravstvene djelatnike kako bi se više mogli posvetiti pacijentima. U području dijagnostike, umjetna inteligencija donosi veću preciznost i omogućuje ranije prepoznavanje bolesti, što često rezultira manje invazivnim i ekonomičnijim terapijama. Tradicionalne metode liječenja mogu se obogatiti personaliziranim terapijskim pristupima temeljenima na analizi podataka koje pruža AI, čime se poboljšavaju ishodi liječenja, a istovremeno se smanjuje financijski pritisak na zdravstveni sustav. Jedan od konkretnih primjera primjene umjetne inteligencije u kliničkom okruženju je rano prepoznavanje sepse. AI sustavi implementirani u jedinicama intenzivne njege mogu analizom velikih količina podataka predvidjeti razvoj sepse, ozbiljnog i potencijalno smrtonosnog stanja još prije nego što se pojave vidljivi klinički znakovi. To omogućuje bržu i učinkovitiju medicinsku intervenciju. Također, umjetna inteligencija igra sve značajniju ulogu u ranom otkrivanju raka dojke. Korištenjem naprednih algoritama u analizi mamografskih snimki, AI sustavi mogu s visokom preciznošću prepoznati rane promjene povezane s razvojem bolesti, nerijetko postižući veću točnost u otkrivanju od iskusnih radiologa. Umjetna inteligencija sve više mijenja farmaceutski sektor, djelujući kroz cijeli životni ciklus lijekova od otkrivanja i razvoja, preko farmakokinetičkih analiza i evaluacije do proizvodnje, komercijalizacije, regulatornog odobravanja i nadzora sigurnosti lijekova. U fazi otkrivanja lijekova, tehnologije umjetne inteligencije omogućuju brže prepoznavanje terapijskih ciljeva te pomažu u dizajniranju molekula s boljim farmakološkim svojstvima. Tijekom razvoja, umjetna inteligencija doprinosi preciznijem oblikovanju formulacija i potiče razvoj personaliziranih terapija. U području farmakokinetike, algoritmi mogu predvidjeti apsorpciju, distribuciju, metabolizam i izlučivanje lijekova, omogućujući optimizaciju doziranja. U kliničkim ispitivanjima, umjetna inteligencija koristi se za stratifikaciju pacijenata, stvaranje digitalnih blizanaca i provođenje virtualnih ispitivanja, čime se povećava učinkovitost i pouzdanost rezultata. Proizvodni procesi također profitiraju od primjene umjetne inteligencije, zahvaljujući automatizaciji, boljoj kontroli kvalitete i ranom otkrivanju odstupanja u proizvodnji. Kad je riječ o regulatornim postupcima i nadzoru nad sigurnošću lijekova, umjetna inteligencija omogućuje digitalizirano podnošenje dokumentacije te analizu stvarnih podataka iz kliničke prakse, što olakšava rano otkrivanje nuspojava i potencijalnih rizika. Korištenjem umjetne inteligencije smanjuje se broj neuspjelih ispitivanja, skraćuje se vrijeme razvoja i smanjuju troškovi, čime se brže dovode sigurni i učinkoviti lijekovi do pacijenata.

Osim u fizičkom zdravlju, umjetna inteligencija ima sve značajniju ulogu i u području mentalnog zdravlja. Napredni algoritmi omogućuju rano prepoznavanje simptoma anksioznosti, depresije i drugih poremećaja kroz analizu govora, obrasca spavanja, aktivnosti na društvenim mrežama i bihevioralnih podataka. Također, AI može podržavati personalizirane terapijske pristupe, uključujući digitalne terapije temeljene na kognitivno-bihevioralnoj terapiji (CBT) i chatbot asistente za emocionalnu podršku. U kombinaciji s nadzorom u stvarnom vremenu i prilagodljivim intervencijama, umjetna inteligencija pruža nove mogućnosti za prevenciju, ranu intervenciju i kontinuiranu podršku osobama s mentalnim poteškoćama. Umjetna inteligencija predstavlja jednu od najvažnijih tehnoloških prekretnica u današnjem zdravstvu, donoseći revolucionarne promjene u načinu na koji se bolesti otkrivaju, liječe i prate. Njezina primjena obuhvaća širok spektar područja, od administrativnih procesa, dijagnostike i personalizirane terapije do razvoja lijekova i mentalnog zdravlja. Prediktivnim analizama, automatizacijom i obradom velikih količina podataka, ona omogućuje brže, preciznije i pristupačnije zdravstvene usluge. Osim što smanjuje troškove i poboljšava učinkovitost, ona zdravstvenim djelatnicima omogućuje da se više posvete samim pacijentima. Uz daljnji razvoj tehnologije i odgovornu integraciju u zdravstvene sustave, umjetna inteligencija ima potencijal dugoročno unaprijediti kvalitetu života, smanjiti zdravstvene nejednakosti i postaviti temelje održivijem zdravstvenom sustavu za budućnost.

Izvori:

https://health.ec.europa.eu/ehealth-digital-health-and-care/artificial-intelligence-healthcare_hr