'Božja ljubav darovala je Sina slabom i grješnom čovječanstvu'

Na 4. korizmenu nedjelju, 'Raduj se', liturgija započinje ovim pozivom: 'Raduj se, Jeruzaleme…' (usp. Iz 66,10), a Papa je 'razlog ove radosti' objasnio riječima Evanđelja: 'Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni.' (Iv 3,16).

– Ova radosna poruka srce je kršćanske vjere: Božja je ljubav našla svoj vrhunac kad je darovala Sina slabom i grješnom čovječanstvu – rekao je Papa. 

To je ono što proizlazi iz noćnog dijaloga između Isusa i Nikodema, koji opisuje ista stranica
Evanđelja (usp. Iv 3,14-21). Nikodem, kao i svaki pripadnik izraelskog naroda, čekao je Mesiju, poistovjećujući ga sa snažnim čovjekom koji sudi svijet. 

Isus stavlja očekivanje Nikodema koji je 'čekao snažnog Mesiju koji sudi svijet' u krizu, predstavljajući se pod trima aspektima: onim Sina Čovječjeg uzvišenog na križu; onaj Sina Božjega poslanog na svijet radi spasenja; i onaj aspekt svjetlosti koja razlikuje one koji slijede istinu od onih koji slijede laž. 

– Isus se ponajprije predstavlja kao Sin Čovječji (r. 14-15). Tekst aludira na priču o mjedenoj zmiji (usp. Nm 21,4-9), koju je Mojsije prema Božjoj volji podigao u pustinji kada su ljude napale zmije otrovnice; tko god bi, ugrižen od zmije, pogledao mjedenu zmiju, ozdravio bi. Slično tomu, Isus je bio podignut na križ i onaj tko vjeruje u njega, ozdravio bi od grijeha i živio – rekao je Papa.

Drugi aspekt onaj je Božjeg Sina (r. 16-18). 

– Bog Otac voli ljude do te mjere da 'daje' svoga Sina: dao ga je u Utjelovljenju i dao ga je predajući ga u smrt. Svrha Božjeg dara jest vječni život ljudi: Bog šalje svog Sina na svijet ne da bi ga osudio, već da se svijet spasi po Isusu. Isusovo poslanje jest poslanje spasenja, za sve – rekao je.

Treće ime koje Isus sebi pripisuje jest 'Svjetlost' (r. 19-21). 

– Evanđelje kaže: 'Svjetlost je došla na svijet, ali ljudi su više ljubili tamu nego svjetlost jer djela im bijahu zla' (r. 19). Isusov dolazak u svijet izaziva izbor: tko izabere tamu, ide ususret osudi; tko odabere svjetlost, imat će sud spasenja – rekao je Papa naglašavajući da je osuda posljedica svačijeg slobodnog izbora.

Rekao je i da je to poziv ove korizme: 'prihvatiti svjetlost u svojoj savjesti, kako bismo otvorili svoja srca Božjoj beskrajnoj ljubavi, Njegovu milosrđu koje je puno nježnosti i dobrote. Tako ćemo pronaći istinsku radost i moći ćemo se radovati Božjem oproštenju koje ozdravlja i daje život.'

Na kraju je pozvao međunarodnu zajednicu da se više založi oko uspostave mira i razoružavanja u ljubljenoj i napaćenoj Siriji.

– Još jednom upućujem usrdni apel sukobljenim stranama da pokažu znak dobre volje kako bi se iscrpljenom stanovništvo dao tračak nade. Nadam se također odlučnom i novom,  konstruktivnom i solidarnom zalaganju međunarodne zajednice tako da se, nakon što se odloži oružje, prione obnovi društva u kojem vladaju razdori i pokrene obnovu i ekonomski oporavak. Molimo svi Gospodina da tolika patnja u ljubljenoj i mučeničkoj Siriji ne bude zaboravljena i da naša solidarnost oživi nadu. Pomolimo se zajedno za izmučenu Siriju – rekao je Papa.

Pozdravio je prisutne članove zajednice Filipinaca koji slave 500 godina kršćanstva na Filipinima te sve prisutne, napose mlade košarkaše.