Kardinali iz zapadne Europe čine polovicu europskih kardinala s pravom glasa

S više od 100 kardinala  s pravom glasa koji sudjeluju u općim kongregacijama, a već su pristigli u Vatikan, blok zapadne Europe jedini je brojniji od onoga koji dolazi iz Italije. Kardinali iz zapadne Europe dolaze iz zemalja koje se suočavaju s demografskim slomom, rastućom netrpeljivošću prema kršćanima i religiji općenito, problemima vezanim uz imigraciju te militantnim relativizmom. Kardinali iz zapadne Europe čine polovicu europskih kardinala s pravom glasa, s 27 onih koji imaju pravo glasa i 46 oni koi to pravo nemaju. Kardinali dolaze iz 13 zemalja, dok elektori dolaze iz 11. Najveći broj dolazi iz Francuske i Španjolske (iz svake od njih po pet kardinala s pravom glasa). Portugal ima četiri, Njemačka i Engleska po tri, a Švicarska dva.

Od francuskih kardinala s pravom glasa najmlađi je franjevac konventualac, kardinal François-Xavier Bustillo, koji ima 56 godina, zatim kardinal Jean-Marc Aveline, nadbiskup Marseillea, deset godina stariji, kardinal Dominique Mamberti, prefekt Apostolske signature (najvišeg crkvenog suda), ima 73 godine, nadbiskup u miru Lyona Philippe Barbarin ima 74 godine, a kardinal Christophe Pierre, apostolski nuncij u SAD-u, 79 godina. Španjolska, također s petoricom kardinala s pravom glasa, uključuje Joséa Cobo Canu, sadašnjeg nadbiskupa Madrida (59), salezijanca Ángela Fernándeza Artimea (64) te trojicu koji imaju 79 godina: kardinal Juan José Omella, nadbiskup Barcelone, Antonio Cañizares Llovera, nadbiskup u miru Valencije, i Carlos Osoro Sierra, nadbiskup u miru Madrida.

Portugal ima četiri kardinala s pravom glasa , među kojima je poznati pjesnik José Tolentino Calaça de Mendonça, trenutni prefekt za obrazovanje; sve ih je imenovao papa Franjo. Sva trojica njemačkih  kardinala s pravom glasa poznata su po svojim stavovima: kardinal Rainer Maria Woelki iz Kölna (68), kritiziran zbog navodnog zataškavanja slučajeva zlostavljanja, kardinal Reinhard Marx, nadbiskup Münchena i Freisinga (71), vođa kontroverznog Njemačkog sinodalnog puta koji je papa Franjo kasnije ukorio, te kardinal Gerhard Müller, bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere, poznati kritičar pape Franje i Sinode o sinodalnosti. Engleska ima tri kardinala s pravom glasa  dominikanac Timothy Radcliffe, poznat po propovijedi na Sinodi o sinodalnosti, imenovan kardinalom sa 79 godina, kardinal Arthur Roche (75), prefekt Kongregacije za bogoštovlje, poznat po ograničenju tradicionalne latinske Mise, te kardinal Vincent Nichols, nadbiskup Westminstera, također 79 godina.

Švicarska ima dva kardinala s pravom glasa, među kojima je istaknut kardinal Kurt Koch (75), voditelj Vatikanskog ureda za kršćansko jedinstvo, poznat po ekumenskom i katoličko-židovskom dijalogu. Zemlje s jednim kardinalom s pravom glasa su: Belgija, Luksemburg, Malta, Nizozemska i Švedska. Nadbiskup u miru Mechelen-Bruxellesa Jozef De Kesel ima 77 godina. Isusovac Jean-Claude Hollerich iz Luksemburga (66) imao je važnu ulogu u Sinodi o sinodalnosti. Kardinal Mario Grech s Malte (68) također je bio važna figura Sinode, kao njezin glavni tajnik. Willem Jacobus kardinal Eijk, nadbiskup Utrechta (71), poznat je po obrani života i obitelji. Karmelićanin Anders Arborelius (75) vodi biskupiju u Stockholmu. Kardinali iz zapadne Europe, koji dolaze iz tradicionalno katoličkih zemalja, svjedoče o opadanju utjecaja Crkve i izražavaju potrebu za ponovnim buđenjem kršćanske revnosti u Europi koja sve više izgleda poganska.

 
Hrvatska ima dva kardinala s pravom glasa:  zagrebačkog nadbiskupa u miru kardinala Josipa Bozanića i vrhbosanskog nadbiskupa u miru kardinala Vinka Puljića.