Papa Franjo Rusiju i Ukrajinu posvetit će Bezgrješnom Srcu Marijinu

Djevica Marija je, ukazavši se 13. srpnja 1917. godine u Fatimi, zatražila posvetu Rusije Njezinu Bezgrješnom Srcu, rekavši da će, ako taj zahtjev ne bude prihvaćen, Rusija širiti svijetom svoje pogrješke, promičući ratove i progone Crkve. Dobri će, dodala je, biti stavljeni na muke, Sveti Otac mnogo će trpjeti, razni će narodi biti uništeni.

Nakon fatimskih ukazanja više je puta izvršen čin posvete Bezgrješnomu Srcu Marijinu: papa Pio XII. 31. listopada 1942. godine posvetio je cijeli svijet, a 7. srpnja 1952. posvetio je narode Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu u apostolskom pismu "Sacro vergente anno": Kao što smo prije nekoliko godina cijeli svijet posvetili Bezgrešnom Srcu Djevice Majke Božje, tako sada, na najposebniji način, posvećujemo sve narode Rusije istom Bezgrešnom Srcu.

Papa Pavao VI. 21. studenog 1964. godine obnovio je posvetu Rusije Bezgrješnom Srcu, u nazočnosti otaca Drugoga vatikanskog sabora. Papa Ivan Pavao II. sastavio je molitvu za ono što je nazvao Činom pouzdanja koji se slavio u bazilici Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) 7. lipnja 1981. godine, na svetkovinu Duhova.

Kako bi potpunije odgovorio na zahtjeve Blažene Djevice Marije, želio je tijekom Svete godine otkupljenja jasno očitovati čin pouzdanja od 7. lipnja 1981., ponovljen u Fatimi 13. svibnja 1982. godine. U spomen na Fiat koji je Marija izrekla u trenutku Navještenja, Ivan Pavao II. 25. ožujka 1984., na Trgu svetoga Petra, Bezgrješnom Srcu Marijinu posvetio je sve narode.

U lipnju 2000. godine Sveta Stolica otkrila je treći dio fatimske tajne, a tadašnji tajnik Kongregacije za nauk vjere, nadbiskup Tarcisio Bertone, istaknuo je da je sestra Lucija u jednom pismu iz 1989. godine osobno potvrdila da takav svečani i opći čin posvete odgovara onomu što je željela Djevica Marija. Da, učinjeno je tako kako je Naša Gospa tražila, 25. ožujka 1984. godine, potvrdila je sestra Lucija.

U svojim molitvama pratimo papu Franju na ovome putu mira.