Papa: 'Kršćanska radost nije trenutačni osjećaj, već sigurnost da se možemo suočiti sa svakom situacijom pod Božjim pogledom'

Na svetkovinu Svih svetih papa Franjo u podnevnom je nagovoru prije molitve Angelusa kazao da danas u liturgiji odzvanja Isusova 'programska' poruka: Blaženstva (usp. Mt, 5,1-12a). Dodao je da nam ona ukazuju na put koji vodi u Božje kraljevstvo i k sreći: put poniznosti, suosjećanja, blagosti, pravednosti i mira. Istaknuo je da biti svet znači koračati ovim putem. 

– Zaustavimo se sada na dvama aspektima ovakvog načina života: radosti i proroštvu. Prvi aspekt: radost. Isus započinje riječju 'blaženi' (Mt 5,3). To je prvotni navještaj, navještaj nečuvene sreće. Blaženstvo, svetost nije program života koji se sastoji samo od napora i odricanja, već prvenstveno radosno otkriće da smo ljubljena Božja djeca. To nije ljudsko postignuće, već dar koji smo dobili: sveti smo jer je Bog, koji je Svet, došao i nastanio se u našim životima. Zbog toga smo blaženi! Dakle, kršćanska radost nije trenutačni osjećaj ili jednostavni ljudski optimizam, već sigurnost da se možemo suočiti sa svakom situacijom pod Božjim pogledom punim ljubavi, hrabrosti i snage, koji dolaze od Njega. Svetci, i usred brojnih nevolja, doživjeli su tu radost i posvjedočili su ju. Bez radosti, vjera postaje rigorozna i prisilna vježba te riskira da se razboli od tuge – kazao je Sveti Otac. 

U nastavku nagovora rekao je da je jedan pustinjski otac govorio da je tuga 'crv u srcu' koji nagriza život (usp. Evagrije Pontski, Osam glavnih grijeha, XI). Papa nas je pozvao da se zapitamo jesmo li radosni kršćani; širimo li radost ili smo ugasle, tužne osobe s tužnim, sprovodnim licem? Sjetimo se: nema svetosti bez radosti!  Prema Papi, drugi je aspekt proroštvo. Dodaje da su Blaženstva upućena siromašnima, patnicima, gladnima pravednosti. 

– To je poruka 'protiv struje'. Svijet govori: 'Da bi bio sretan, trebaš biti bogat, moćan, uvijek mlad i snažan, trebaš biti slavan i uspješan.' Isus izokreće ove kriterije i proročki naviješta: 'Istinska punina života postiže se nasljedujući Njega, prakticirajući Njegovu riječ.' To znači biti siromašan iznutra, isprazniti se od sebe kako bismo načinili mjesta Bogu. Tko se osjeća bogat, uspješan i siguran, temelji sve na sebi i zatvara se Bogu i braći, dok onaj tko zna da je siromašan i da si nije dovoljan, ostaje otvoren Bogu i bližnjemu. I pronalazi radost – ustvrdio je Papa. 

Napomenuo je da su Blaženstva tako proroštvo novog čovječanstva, novog načina života: biti malen i povjeriti se Bogu umjesto da se postavljamo iznad drugih; biti krotak umjesto nametanja; prakticirati milosrđe umjesto da razmišljamo samo o sebi; zalagati se za pravdu i mir umjesto da hranimo, pa i u suživotu, nepravde i nejednakosti. Na kraju je poručio vjernicima da je svetost prihvatiti i prakticirati, s Božjom pomoći, ovo proroštvo koje revolucionira svijet. 

– Kazao je da se možemo zapitati: 'Svjedočim li Isusovo proroštvo? Izražavam li proročki duh koji sam primio na krštenju? Ili se prilagođavam ugodnosti života i svojoj lijenosti, misleći da sve ide dobro ako je meni dobro? Pronosim li svijetom radosnu novost Isusova proročanstva ili uobičajeno kukanje zbog onoga što ne ide?' Neka nam Djevica Marija daruje nešto od svoje duše, te blažene duše koja je radosno veličala Gospodina, koji 'silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne' (usp. Lk 1,52) – zaključio je Sveti Otac.