Papa na Angelusu: 'Odlučno recimo 'ne' zlu i 'da' Bogu'

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Danas liturgijom svetkujemo jedno od čuda povijesti spasenja: Bezgrješno začeće Djevice Marije. Nju je također Krist spasio, ali na posve izvandredan način, jer Bog je htio da od prvog trenutka začeća Majku Njegova Sina ne dotakne bijeda grijeha. Dakle, Marija je čitav tijek svoga zemaljskog života bila slobodna od ikakve ljage grijeha, 'puna milosti' (Lk 1,28) i doživjela je posebno djelovanje Duha Svetoga kako bi uvijek mogla biti u savršenom odnosu sa svojim sinom Isusom.

U veličanstvenom hvalospjevu kojim započinje Poslanica Efežanima (usp. 1,3-6.11-12), sv. Pavao tumači nam da je svako ljudsko biće stvoreno od Boga za onu puninu svetosti, za onu ljepotu kojom je Gospa zaogrnuta od samoga početka. Kako kaže apostol – cilj na koji smo pozvani i za nas je Božji dar, On nas je 'izabrao prije stvaranja svijeta da budemo sveti i bez mane pred njim'; predodredio u Kristu kako bismo jednoga dana bili potpuno slobodni od grijeha. Marija je započela živjeti u toj milosti već u krilu svoje majke; mi se živo nadamo da ćemo u tome moći uživati u raju.

Ono što je za Mariju vrijedilo od početka za nas će biti na kraju, nakon što budemo prošli kroz 'kupku' pročišćenja milosti Kristove. Svi su svetci i svetice prošli taj put. Čak su i najneviniji bili obilježeni istočnim grijehom i svim su se silama borili protiv njegovih posljedica. Prošli su kroz 'uska vrata' koja vode u život (usp. Lk 13,24). Znate li tko je prva osoba zahvaljujući kojoj imamo potvrdu da se ide u raj? Jedan 'nitkov': jedan od dvojice koji su bili razapeti zajedno s Isusom. Njemu se obratio riječima: 'Isuse, sjeti me se kada dođeš u svoje kraljevstvo'. A On mu je odgovorio: 'Već danas bit ćeš sa mnom u raju' (Lk 23,42-43). Božja milost ponuđena je svima; mnoge osobe koje su na ovoj zemlji bile posljednje, u nebu će biti prve (usp. Mk 10,31).

Međutim, moramo biti oprezni. Ne smijemo se praviti pametni: stalno odgađati ozbiljno preispitivanje života, računajući na Gospodinovo strpljenje. Ljude možda i možemo prevariti, ali ne i Boga, On poznaje naše srce bolje nego mi. Iskoristimo sadašnji trenutak! To je kršćanski smisao izreke 'carpe diem'. Ne uživati u prolaznim trenutcima, ne, to je svjetovni smisao te izreke. Iskoristiti sadašnji trenutak kako bi se reklo 'ne' zlu i 'da' Bogu: otvoriti se Njegovoj milosti; konačno prestati gledati samo sebe i upadati u dvoličnost; suočiti se s vlastitom stvarnošću; priznati da nismo ljubili Boga i bližnjega koliko smo trebali. To ispovjediti, započeti život obraćenja moleći prije svega Božje oproštenje u sakramentu Pomirenja, a zatim ispraviti zlo počinjeno drugima.

To je naš put kako bismo postali 'sveti i neporočni'. Netaknuta ljepota naše Majke neponovljiva je, ali istovremeno nas privlači. Povjerimo se Njoj i jednom zauvijek  recimo 'ne' grijehu, a 'da' milosti.