Papa primio Diplomatski zbor akreditiran pri Svetoj Stolici

Papa primio Diplomatski zbor akreditiran pri Svetoj Stolici

Primivši u audijenciju Diplomatski zbor ovjerovljen pri Svetoj Stolici, papa Franjo se, među ostalim, osvrnuo na zdravstvene, gospodarske i društvene posljedice pandemije te potaknuo na pronalaženje rješenja za beskonačne sukobe i za dobro migranata.

Autor
Vatican News/Laudato/F.P.
Fotograf
Vatican Media
Objavljeno:
 
11.01.2022 09:23

 

Pandemija i njezine posljedice na zdravstvenoj, društvenoj i gospodarskoj razini te pristup liječenju i cjepivima. Posrednički ratovi (proxy wars) i ratovi u Siriji, Jemenu, Ukrajini, Južnom Sudanu, kao i opasnost od poništavanja kulture i jednostranoga mišljenja, odgovornost u odgoju i nedostatak posla; briga o zajedničkom domu i fenomen migracija. Teme su to na koje se papa Franjo osvrnuo u dugom govoru Diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici, upozoravajući na drame i nepravde te tražeći izglede za budućnost. Budućnost koja će – kako je rekao – biti prilika za razvijanje novih usluga i poduzeća, prilagođavanje već postojećih, povećanje pristupa pristojnom poslu i zauzimanje za poštovanje ljudskih prava te odgovarajućih razina plaće i socijalne zaštite.

Spomen na nuncija Giordana
Papa Franjo zahvalio je na sudjelovanju na tom – kako je rekao – godišnjem ''obiteljskom susretu'' veleposlanicima koji predstavljaju 183 zemlje koje imaju diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Osvrnuvši se odmah na pandemiju bolesti COVID-19, spomenuo se nadbiskupa Alda Giordana, apostolskog nuncija u Venezueli, koji je preminuo u Belgiji 2. prosinca prošle godine.

Pandemija i cijepljenje
''Pandemija i dalje primorava na društvenu izoliranost, donosi žrtve te još uvijek od svih zahtijeva znatan napor'', rekao je Papa te ponovno istaknuo da je važno i dalje nastojati imunizirati stanovništvo što je prije moguće. To zahtijeva višestruko zauzimanje na osobnoj, političkoj i na razini cijele međunarodne zajednice. ''Ali, ponajviše na osobnoj razini'', istaknuo je. ''Svi smo odgovorni za brigu o sebi i svojemu zdravlju, što također znači i poštovanje zdravlja onih koji su kraj nas'', dodao je te upozorio na snažne ideološke protivnosti koje priječe mirnu kampanju cijepljenja.

''Često dopuštamo da nam određuje ideologija trenutka, koja je pak često postavljena na neutemeljenim informacijama ili loše dokumentiranim činjenicama. (…) Međutim, upravo nam pandemija nameće jednu vrstu 'liječenja stvarnosti', koja zahtijeva da pogledamo problemu u lice te primijenimo odgovarajuća sredstva za njegovo rješavanje'', istaknuo je Papa.

''Cjepiva nisu čarobna sredstva za ozdravljenje,'' dodao je ''ali su, uz terapije koje valja razviti, sigurno najrazumnije rješenje za sprječavanje bolesti.'' Rimski biskup stoga od politike traži da teži dobrobiti stanovništva kroz odluke o prevenciji i imunizaciji, u koje su uključeni i građani, kako bi se osjećali sudionici i odgovorni, te kako bi se izbjegla zbrka, nepovjerenje, društveni relativizam. Budući da je u velikim dijelovima svijeta pristup zdravstvenoj zaštiti još uvijek iluzija, Papa je potaknuo međunarodnu zajednicu da se zauzme kako bi cjelokupna svjetska populacija imala jednak pristup osnovnoj medicinskoj skrbi i cjepivima.

Od Libanona do Cipra i Grčke
Prisjetivši se događaja, putovanja, audijencijā sa šefovima državā i vladā, koji su obilježili prošlu godinu, Papa se spomenuo Libanona, pritisnutoga gospodarskom i političkom krizom; putovanja u Irak, kolijevku civilizacije, čiji narod ima pravo ponovno otkriti dostojanstvo koje mu pripada te živjeti u miru. Potom se prisjetio hodočašća u Budimpeštu, povodom euharistijskoga kongresa, te u Slovačku, na Cipar i u Grčku. Govoreći upravo o tom posljednjem, Papa nije propustio spomenuti se dirljiva susreta s migrantima na otoku Lezbosu.

''U njihovim je očima umor od putovanja, strah od nesigurne budućnosti, žalost zbog najmilijih koje su ostavili i nostalgija za domovinom koju su bili primorani napustiti'', rekao je. Pred tim licima ne možemo ostati ravnodušni i ne možemo se zakloniti iza zidova i bodljikavih žica pod izlikom zaštite sigurnosti ili načina života.

Migranti nisu tuđi problem
Stoga je papa Franjo istaknuo konkretne akcije za izbjeglice, ljude koji bježe iz Afganistana, kao i migrante na granici između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika: prihvat, zaštitu, promicanje čovjeka, integraciju. Svjestan teškoćā država pred velikim protokom osoba, Papa je kazao da se ni od koga ne može tražiti ono što nije u stanju učiniti, ali velika je razlika između prihvata, iako u ograničenoj mjeri, i potpunoga odbijanja.

Valja prevladati ravnodušje i odbaciti misao da su migranti tuđi problem – istaknuo je. Rezultat se takvoga pristupa vidi u samoj dehumanizaciji migranata u žarišnim mjestima, gdje na kraju postaju lak plijen kriminala i trgovaca ljudima, ili pak pokušavaju očajnički bijeg koji katkad završava smrću.

Povezanost unutar Europske unije
Primijetivši kako se, nažalost, mnogi migranti danas često pretvaraju u oružje za političku ucjenu ili u robu o kojoj se pogađa, Papa je potaknuo Europsku uniju da uspostavi unutarnju povezanost u upravljanju migracijama, kao što ju je pronašla kako bi se borila s posljedicama pandemije. Migracijsko pitanje, kao i pandemija i klimatske promjene, jasno pokazuju da se nitko ne može sam spasiti, odnosno da su veliki izazovi našega doba svi globalni – kazao je te istaknuo nedostatak volje za otvaranjem prozora dijaloga i tračaka bratstva, što na kraju potiče nove napetosti i podjele, kao i opći osjećaj neizvjesnosti i nestabilnosti. Naprotiv, potrebno je vratiti osjećaj našega zajedničkog identiteta jedne ljudske obitelji. Alternativa je samo sve veća izolacija.

Opasno jednostrano mišljenje
Papa je kritizirao i nedovoljnu učinkovitost brojnih međunarodnih organizacija, jer težište interesa nerijetko se premješta na teme koje po svojoj naravi razdvajaju i koje nisu usko povezane sa svrhom organizacije. Rezultat su toga planovi sve više nametnuti jednim mišljenjem koje niječe naravne temelje čovječanstva i kulturne korijene koji čine identitet mnogih naroda.

Riječ je – prema Papinim riječima – o obliku ideološke kolonizacije koja ne ostavlja prostora za slobodu izražavanja, i koja danas sve više poprima oblik kulture poništavanja koja prodire u brojna područja i javne institucije. U ime zaštite različitosti na kraju brišemo osjećaj svakog identiteta, uz rizik da ušutkamo stajališta koja brane smjernu i uravnoteženu ideju o različitim osjetljivostima. Tako se razvija jedinstvena misao primorana negirati povijest, ili još gore, ponovno ju napisati na temelju suvremenih kategorija, dok svaku povijesnu situaciju valja tumačiti prema hermenutici tog vremena.

Multilateralna diplomacija stoga je pozvana biti uistinu uključiva, ne brišući nego cijeneći različitosti i povijesne osjetljivosti koje obilježavaju različite narode, te ne zaboravljajući da postoje trajne vrijednosti kao što je pravo na život od začeća do naravnoga završetka i pravo na vjersku slobodu.

Klima – sve je manje vremena
U tom smislu Papa je ponovno istaknuo hitno potrebnu brigu o našem zajedničkom domu koji trpi zbog stalnoga i neselektivnoga iskorištavanja bogatstava. Put je do postizanja ciljeva Pariškog sporazuma slojevit i još dug, dok je vremena koje nam je na raspolaganju sve manje. Stoga je 2022. godina još jedna bitna godina za jačanje zajedničkoga djelovanja u vidiku sastanka COP27, koji bi se trebao održati u studenom u Egiptu.

Ratovi preko posrednika (proxy wars) i zaboravljeni ratovi
Cijela se međunarodna zajednica treba upitati i o hitno potrebnom pronalaženju rješenja za beskonačne sukobe, koji katkada poprimaju oblik pravih 'ratova preko posrednika' (proxy wars) – napomenuo je Papa te posebno spomenuo Siriju, Jemen, mirovni proces između Izraela i Palestine, napetosti u Libiji, terorističko nasilje na području Sahela te unutarnje sukobe u Sudanu, Južnom Sudanu i Etiopiji. Osudio je također društvene sukobe na američkom kontinentu, potaknute velikim nejednakostima, nepravdama i korupcijom, te izrazio nadu u prihvatljiva i trajna rješenja u Ukrajini i Kavkazu.

Sve te sukobe olakšava obilje oružja na raspolaganju i nedostatak obzira onih koji se zauzimaju u njegovu širenju. U tom smislu posebno zabrinjava nuklearno oružje; stoga je važan nastavak pregovora u Beču o Sporazumu o nuklearnom oružju s Iranom.

Papa se na kraju osvrnuo na obrazovanje i rad te na slučajeve zlostavljanja. Izrazio je veliku žalost zbog toga što je na odgojnim mjestima kao što su župe i škole bilo zlostavljanja maloljetnika, s ozbiljnim psihičkim i duhovnim posljedicama za osobe koje su ih pretrpjele. To su zločini za koje mora postojati čvrsta volja da ih se razjasni, razmatrajući pojedinačne slučajeve kako bi se utvrdila odgovornost, zadovoljila pravda za žrtve te da se slična zlodjela ne bi ponovila u budućnosti.

Što se pak tiče pitanja rada, ističući njegovu vrijednost, kazao je da nema gospodarskoga razvoja bez rada, niti možemo misliti da moderne tehnologije mogu zamijeniti dodanu vrijednost koju daje ljudski rad. Stoga je papa Franjo potaknuo na veću suradnju svih sudionika na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, kako bi se podupro ljudski rast i dao konkretan prinos izgradnji mira.

Fotogalerija

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Vatikan