Papa za Svjetski dan mira: 'Novcem za oružje ustanoviti fond za suzbijanje gladi'
Svaka je ljudska osoba stvorena za zajednički život u obitelji, u društvu, gdje su svi članovi jednaki u dostojanstvu.
Poruka pape Franje za 54. svjetski dan mira, koji će se slaviti 1. siječnja 2021. godine, nosi naslov: 'Kultura skrbi kao put mira', piše Vatican News.
– Kultura skrbi, kao zajednička, solidarna obveza koja se ostvaruje sudjelovanjem kako bi se zaštitili i promicali dostojanstvo i dobro svih ljudi, te spremnost za interes, posvećivanje pozornosti, samilost, pomirenje i ozdravljenje, za međusobno poštovanje i uzajamni prihvat, povlašteni je put u izgradnji mira, kako bi se suzbila kultura ravnodušja, odbacivanja i sukoba, koja je danas često nadmoćna – istaknuo je papa Franjo u poruci objavljenoj danas, za 54. svjetski dan mira, koji će se slaviti 1. siječnja 2021. godine, na svetkovinu Svete Marije Bogorodice.
Na osam stranica teksta Papa se obraća šefovima država i vlada, odgovornima u međunarodnim organizacijama, duhovnim vođama i vjernicima raznih religija te muškarcima i ženama dobre volje, i sve ih ohrabruje da postanu proroci i svjedoci kulture skrbi, kako bi se ispravile brojne društvene nejednakosti. Kako je objasnio, lađa ljudskoga roda, na kojoj se nitko ne spašava sam, može ploviti na sigurnoj i zajedničkoj ruti samo s kormilom dostojanstva osobe i kompasom temeljnih društvenih načela.
Papa se osvrnuo na zbivanja iz ove, 2020. godine, obilježene velikom zdravstvenom krizom zbog pandemije bolesti COVID-19 koja je otežala druge međusobno povezane krize, kao što je ona klimatska, prehrambena, gospodarska i migracijska, te prouzročila vrlo veliko trpljenje i nevolje. Pritom je prije svega mislio na one koji su izgubili člana obitelji ili neku dragu osobu, ali i na one koji su ostali bez posla.
Posebno se spomenuo liječnika, medicinskih tehničara i sestara, znanstvenih istraživača, volontera, kapelana i osoblja u bolnicama i zdravstvenim centrima, koji su se žrtvovali, a to i dalje čine, uz velike napore i žrtve, toliko da su neki od njih umrli nastojeći biti uz bolesnike, olakšati im patnju ili spasiti život.
Misleći na njih, Sveti je Otac ponovno uputio apel odgovornima u politici i u privatnom sektoru, da primjene odgovarajuće mjere kako bi zajamčili pristup cjepivu protiv bolesti COVID-19 i najosnovnijim tehnologijama potrebnima za pomoć bolesnima, najsiromašnijima i najslabijima.
– Pandemija i druga zbivanja koja su obilježila 2020. godinu pokazuju nam koliko je važno da se brinemo jedni o drugima i o svemu stvorenomu, kako bismo izgradili društvo utemeljeno na bratskim odnosima – istaknuo je Papa.
Temelji su 'kulture skrbi' i ljudskoga poziva da se brine o sebi, o drugomu i o stvorenomu u Bogu Stvoritelju, prvom uzoru koji valja nasljedovati, zajedno sa Sinom Isusom i Njegovim sljedbenicima, te u socijalnom nauku Crkve. Načela socijalnoga nauka Crkve svim ljudima dobre volje nude 'gramatiku' skrbi koja obuhvaća promicanje dostojanstva svake ljudske osobe, solidarnost sa siromašnima i slabima, brigu o općem dobru te očuvanje svega stvorenoga.
– Svaka je ljudska osoba stvorena za zajednički život u obitelji, u društvu, gdje su svi članovi jednaki u dostojanstvu. To dostojanstvo podrazumijeva prava, ali i dužnosti, kao što je prihvat i pružanje pomoći siromašnima, bolesnima, marginaliziranima, svakom našem bližnjem. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala nam je da se nalazimo na istoj lađi, svi slabi i dezorijentirani, ali istodobno važni i potrebni, svi pozvani zajedno veslati, jer nitko se ne može sam spasiti i nijedna izolirana nacionalna država ne može zajamčiti opće dobro vlastitoga naroda – rekao je Papa.
Sveti je Otac stoga potaknuo odgovorne u međunarodnim organizacijama i vladama, onima iz gospodarskoga i svijeta znanosti, društvene komunikacije i odgojnih ustanova, da pred povećanjem nejednakosti unutar nacija i među njima, uzmu u ruku 'kompas' načela socijalnoga nauka Crkve, kako bi procesu globalizacije odredili zajedničku rutu, doista humanu, kako je istaknuto u enciklici 'Fratelli tutti'.
– Ohrabrujem sve da preko toga kompasa postanete proroci i svjedoci kulture skrbi, kako biste ispravili brojne društvene nejednakosti. To će biti moguće samo uz snažno i rašireno isticanje ženā, u obitelji i u svim društvenim sredinama, političkim i institucionalnim – napomenuo je Papa te je dodao kako je taj kompas koristan i za odnose među nacijama, koje bi trebale biti nadahnute bratstvom, uzajamnim poštovanjem, solidarnošću i poštovanjem međunarodnoga prava, promičući temeljna ljudska prava i poštujući humanitarno pravo, posebno u ovom razdoblju u kojemu se ratovi i dalje vode bez prestanka.
Na kraju poruke papa Franjo istaknuo je da ne može biti mira bez kulture skrbi, zajedničkoga zauzimanja u zaštiti i promicanju dostojanstva i dobra svih ljudi, u zanimanju za drugoga, u samilosti, pomirenju i ozdravljenju, međusobnom poštovanju i uzajamnom prihvatu.
– Nemojmo popustiti kušnji nezanimanja za druge, posebno za najslabije; nemojmo se naviknuti skretati pogled, nego zauzmimo se konkretno svakoga dana kako bismo oblikovali zajednicu braće koja se međusobno prihvaćaju vodeći brigu jedni o drugima – napisao je papa Franjo.
