Vatikan objavio nove reforme župa za sprječavanje klerikalizacije i sekularizacije

Vatican News napominje kako dokument ne sadrži zakonske novosti, nego predlaže načine za bolju primjenu važećih odredbi, kako bi se poduprla suodgovornost svih krštenih, te promicao pastoral blizine i suradnja među župama. Iz dokumenta najočitije proizlazi hitna potreba misionarske obnove, pastoralno obraćenje župe, kako bi ponovno pronašla dinamizam i kreativnost koji joj omogućuju da uvijek 'izlazi', uz prinos svih krštenih.

Dokument ima 11 poglavlja, a njegov bi se sadržaj mogao podijeliti na dva makro-područja: prvo, koje obuhvaća prvih šest poglavlja, daje opširno razmišljanje o pastoralnom obraćenju, o misionarskom smislu i vrijednosti župe u suvremenim prilikama; dok se drugo, koje uključuje ostalih pet poglavlja, usredotočuje na diobu župnih zajednica, različitih uloga i načina primjene odredbā koje se odnose na njih.

- Župa je 'kuća među drugim kućama' i njezin je misionarski smisao bitan za evangelizaciju. Globalizacija i digitalni svijet promijenili su njezinu specifičnu vezu s teritorijem koji nije više samo zemljopisni prostor, nego je životni prostor. 'Kultura susreta' bit će potrebna za promicanje dijaloga, solidarnosti i otvorenosti prema svima, jer će na taj način župne zajednice moći razviti pravu 'umjetnost blizine'. Dokument posebno preporučuje svjedočanstvo vjere u ljubavi i važnost pozornosti prema siromašnima - istaknuto je u prvom dijelu dokumenta.

U dokumentu je, među ostalim, istaknuta uloga župnika koji je pastir zajednice. On je u službi župe, a ne obratno, i na njemu je briga o dušama. Slijedom toga župnik treba biti zaređen; svaka je druga mogućnost isključena. Kao upravitelj župnim dobrima i pravni predstavnik župe, župnika se imenuje na neodređeno vrijeme, jer dobro dušā zahtijeva stabilnost i uključuje poznavanje zajednice i blizinu s njom. Međutim, u dokumentu se podsjeća da biskup može imenovati župnika na određeno vrijeme, ali ne manje od pet godina.

Jedan dio osmoga poglavlja posvećen je đakonima, koji su suradnici biskupa i svećenikā u jedinstvenom evangelizacijskom poslanju. Oni su zaređeni službenici i sudjeluju, iako na drugačiji način, u sakramentu ređenja, posebno na području evangelizacije i milosrdne ljubavi, uključujući upravljanje dobrima, naviještanje evanđelja i služenje pri euharistijskom stolu. Citirajući papu Franju, dokument ističe da oni nisu „napola svećenici i napola laici“, a ne treba ih također gledati u vidiku klerikalizma i funkcionalizma.

Što se pak tiče Bogu posvećenih osoba i laika u župnim zajednicama, Zbor za kler u dokumentu napominje da su posvećene osobe svjedoci radikalnoga nasljedovanja Krista, dok se kod laika ističe njihovo sudjelovanje u evangelizacijskom djelovanju Crkve, te se od njih traži velikodušno zauzimanje u svjedočenju života u skladu s evanđeljem i u službi župnoj zajednici.

Vjernici laici mogu biti, uz poseban obred, postavljeni u stalnu službu čitača i akolita, ako su u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom, te ako imaju odgovarajući formaciju i primjerno osobno i pastoralno ponašanje. Osim toga, u izvanrednim situacijama, mogu od biskupa, nakon njegove pozorne procjene, dobiti druge zadaće, kao što je slavljenje Liturgije Riječi i sprovodni obredi, podjela krštenja, sudjelovanje u sakramentu ženidbe, uz dopuštenje Svete Stolice, te, ako je to potrebno, propovijedati u crkvi ili u oratoriju. Međutim, ni u kojem slučaju ne mogu održati propovijed tijekom mise.

Posljednje se poglavlje osvrće na priloge za slavljenje sakramenata. Oni trebaju biti 'slobodan čin' i ne smiju se očekivati kao da su porez ili namet. Sa sakramentalnim se životom ne smije trgovati te tako slavljenje mise ne može biti podložno tarifama, pogodbama ili trgovini, pojašnjava Vatican News.