Začarani krug depresije
Iako naizgled skrivena, depresija predstavlja ozbiljan problem s kojim se susreće sve više ljudi.
Depresija je poremećaj raspoloženja obilježen velikom tugom i zlim slutnjama, osjećajima bezvrijednosti i krivnje, bespomoćnosti i beznadnosti, povlačenjem od drugih te otežanim i usporenim mišljenjem (Enciklopedija.hr). Depresija može značajno narušiti kvalitetu života pojedinca, utjecati na međuljudske odnose, čovjekovu radnu sposobnost i cjelokupno psihofizičko i emocionalno stanje. Zbog toga smo o ovom opakom poremećaju razgovarali s doc. dr. sc. Petranom Brečić, ravnateljicom Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu.
– U ordinaciju dođu pacijenti koji imaju neki konkretan problem. Primjerice, izgubili su radno mjesto ili prolaze kroz razvod braka. To su situacije koje doživljavamo kao stresne i iziskuju ogroman adaptacijski moment. Čovjek se mora adaptirati na čitav niz opterećujućih misli, između ostaloga i kako će to sve izgledati u budućnosti. Naravno da se takvi pacijenti osjećaju loše, zabrinuto, umorno, dekoncentrirano i najčešće imaju poremećaj spavanja i apetita, što je normalno ako smo opterećeni nekim problemom. Ali, ipak odu na posao, skuhaju ručak, brinu se oko djece, čak imaju toliko snage da pred djecom to ne pokazuju. To je jedna, ja bih rekla, 'normalna depresija', što ne znači da i takve depresije ne mogu prijeći u patološke. A kad je patološka depresija u pitanju, pacijenti nemaju nikakve volje, nikakva osjećaja uživanja ni u kojem aspektu, pa čak ni kad su u pitanju djeca. Imaju osjećaj da ne mogu osjetiti ništa lijepo i imaju totalni pad energije. To su ljudi koji naprosto ponekad nemaju snage ustati iz kreveta – objasnila je dr. Brečić.
U nastavku je kazala kako je na globalnoj razini vidljiv veliki porast depresivnih poremećaja u odnosu na to kako je to bilo prije pedeset ili sto godina.
– Ako gledamo čovjeka po antropologijskom potencijalu koji ima, nismo se bitno promijenili u odnosu na to razdoblje prije pedeset ili sto godina, ali zato su se okolnosti u kojima živimo bitno promijenile i očito ovaj porast depresije nije samo epidemiološki podatak, već podatak nad kojim bi se ovo društvo trebalo zamisliti. Jer generiranje depresije doista je uvjetovano načinom života koji nije sukladan antropologijskom 'štofu', psihičkom, tjelesnom, duhovnom, od kojeg smo mi satkani. Tako da mi s jedne strane živimo u jednom razvijenom svijetu – sve je brže, čovjeku je sve dostupno, puno se bolje može intelektualno razvijati. Međutim, kad vi vidite da je on ostao sam, jadan, uplašen, nezadovoljan, onda nam to nešto govori. Čovjek današnjice je preneražen, ustrašen, on se ne snalazi. On ide za ciljevima koji uopće nisu njegovu ciljevi, koji su mu nametnuti i koji su teški – zaključila je dr. Brečić.
U daljnjem razgovoru spomenuli smo se i “začaranog kruga” u koji upadaju depresivne osobe. U tom kontekstu važna je pomoć okoline (obitelji i prijatelja) kako bi pojedina osoba izašla iz toga kruga i ponovno uvidjela smisao i osjetila radost života. Tako se još jednom pokazuje koliko su važni međuljudski odnosi, naša svakodnevna interakcija prožeta radošću i ljubavlju. Tada će i one osobe koje su zapale u depresiju shvatiti koliko su vrijedne i koliko samim svojim življenjem obogaćuju život.
*Glavni cilj otvaranja naše nove rubrike ''Vrijediš više'' jest pokazati svakoj osobi s invaliditetom (tjelesnim ili psihičkim) da je vrijedna, nezamjenjiva i potrebna društvu u kojem živi. Uz to, svaka osoba posjeduje intrinzično dostojanstvo ljudske osobe i moraju joj biti osigurana sva osnovna ljudska prava. Nastojimo donositi svjetlost u tmurnu svakodnevnicu i boriti se protiv svakog oblika stereotipa i predrasuda, kao i protiv nasilja koje bi bilo usmjereno prema osobama s invaliditetom. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.