Zašto se s godišnjeg odmora vraćamo još umorniji

Ljeto je počelo, u većini obrazovnih institucija pomalo završavaju sve obveze, a brojni radnici diljem Hrvatske već se jednom nogom pripremaju za svoj zasluženi godišnji odmor. 

"Odmor je osnovna potreba koju svaka osoba ima. Konkretni odmor podrazumijeva tjelesni i emocionalni oporavak te punjenje baterija kako bi osoba mogla nastaviti uredno funkcionirati te dalje doprinositi društvu, obitelji i zajednici", ističe Mirjana Soljačić, psihologinja iz udruge Pragma koja je s nama podijelila svoje mišljenje o tome zašto se s odmora, suprotno očekivanjima, većinom vraćamo još umorniji nego li smo bili. 

"Razni su uzroci toga...jedan od njih je da nam je teško ugasiti mozak i ostaviti misli sa strane, teško nam je dopustiti sebi ono što je tijelu zapravo prijeko potrebno...a to je da se opusti, da se oslobodi hormona stresa te da nakupi energiju za dalje", ističe te dodaje kako mnogi danas smatraju da odmor moraju zaslužiti. 

"To je ukorijenjeno duboko u našim uvjerenjima još od malih nogu, kroz obrazovanje i obitelj. To je samo po sebi, u biti, dobro i potiče disciplinu kod djece. Međutim, u nama se posljedično stvara to uvjerenje da moramo nešto napraviti da bismo se mogli odmoriti. Prvo ćemo učiti pa ćemo se zabaviti, prvo ćemo raditi nešto pa ćemo se odmarati...Sve je to u redu do one mjere kada nam to, u našoj odrasloj dobi, ne postane jedina i prava istina. To se onda manifestira stvaranjem očekivanja da zaslužujemo odmor isključivo ako nešto napravimo, ako smo popunili sve kvačice na to do listi i slično."

Gospođa Soljačić nadalje ističe kako ne postoji jednoznačna definicija odmora te da svaka osoba ima potrebu za nečim drukčijim, od onih kojima su potrebe razne aktivnosti kako bi se odmorili do onih kojima su potrebni trenuci osame i tišine. Također se osvrnula i na ljude koji nemaju novaca priuštiti si neki odmor izvan mjesta stanovanja. 

"Odmor nije geografski određen. Ne moramo otići na neku geografsku lokaciju da bismo se odmorili. Odmarati se možemo u svojoj kući, u svojem gradu...U takvim situacijama važno je da si osiguramo taj prostor da budemo sami sa sobom, da napunimo baterije, da radimo ono što nam u tom trenutku tijelo pokazuje da je potrebno...bilo da to podrazumijeva da će se osoba odmarati, otići u svoj grad, biti turist u svom gradu, gledati taj grad kroz neke druge turističke oči ili provoditi kvalitetno vrijeme s obitelji za koje možda prije nismo imali vremena...Sve je to način odmora, samo osoba treba procijeniti što joj je potrebno", istaknula je naša sugovornica osvrnuvši se pritom i na optimalnu količinu odmora. 

"Neki istraživači ističu da se radi o prosjeku od 7 do 10 dana kako bi se postigao optimalan učinak odmora na tijelo te kako bi došlo do smanjivanja tjeskobe, anksioznosti i smirenja hormona...Međutim, neka istraživanja te iskustva nam govore da su učinkovitiji kratkotrajni intervali odmora, koji se prakticiraju svakih mjesec, dva (...) To ne mora biti ništa spektakularno, to ne mora biti odlazak na neko posebno mjesto...možemo svaki dan odvojiti barem pola sata za neku aktivnost koja će nam pružati osjećaj odmora. U kontekstu ljetnog godišnjeg odmora, neka istraživanja pokazuju kako je optimalno tri tjedna. Prvi tjedan je za odmor, drugi je za aktivnosti, a treći tjedan je lagana psihološka priprema za ono što dolazi", zaključila je psihologinja Soljačić. 

* Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.