Zdrava prehrana i tjelovježba

Pravilna prehrana tijelu osigurava optimalan unos hranjivih tvari koje su potrebne za rast, razvoj i održavanje normalne funkcije tkiva i organa. Ona je jedan od važnih čimbenika za održavanje i poboljšanje zdravlja. Pravilnu prehranu odlikuju umjerenost, raznolikost i uravnoteženost. Dnevna prehrana treba se sastojati od unosa proteina, bjelančevina, zdravih masti, ugljikohidrata i vlakana. Takve nutrijente nalazimo u ribi, mesu, jajima, mliječnim proizvodima, voću, povrću i žitaricama. Također, trebalo bi izbjegavati unos nezdravih masnoća, odnosno masnoća dobivenih u tvornici, poput margarina, palminog ulja te rafiniranih šećera koje najviše posjeduju slatkiši i gazirani sokovi zbog toga što negativno utječu na krv, organe, inzulin i glukozu.

Danas se na hranu više ne gleda samo kao na potrebu, već kao na kvalitetu života. Zbog toga treba posvetiti veću pažnju pravilnoj prehrani. Uz hranu, jako su važni dodatci prehrani, a to su vitamini i minerali. Iznimno su važni za izgradnju imunološkog sustava i neophodni za fiziološke funkcije organizma. U tijelo se najčešće unose preko voća i povrća te određenih suplemenata poput vitamina C, B ,D, zatim kalcija, kalija, magnezija i sl. Nadalje, za obnovu tkiva potrebne su nam bjelančevine koje najviše možemo crpiti iz ribe, mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Neprobavljivi ugljikohidrati su vlakna, a njih pronalazimo u voću i povrću, punozrnatim žitaricama koje pomažu pri odstranjivanju toksičnih tvari iz organizma. Masti su bogat izvor energije, premda su stigmatizirane, neophodne su u pravilnoj i uravnoteženoj prehrani. Možemo ih koristiti u tekućem stanju kao ulja (biljno porijeklo), ali i u krutom stanju kao masti (životinjsko porijeklo). One su neophodne zbog toga što daju energiju tijelu. U dodiru s prehranom, najvažnija je stavka voda. Svaka hrana i svaka tekućina u svom sastavu ima vodu, neke više, a neke manje. Preporučeni unos vode za svakoga iznosi oko 2 litre dnevno, a za osobe koje se bave sportom čak i više. Najvažnija uloga vode u ljudskom organizmu osiguranje je transporta tjelesnih komponenti, dovođenje i odvođenje nutrijenata iz stanica, osiguranje medija za intracelularne reakcije i transport metaboličkih produkata u krv, te njihova redistribucija ili eliminacija putem urina. Govoreći o tjelesnoj aktivnosti, najvažnije je istaknuti njezin pozitivan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje pojedinca. Ona regulira hormone koji značajno utječu na mentalno zdravlje osobe, otpušta endorfin koji smanjuje osjet boli i poboljšava raspoloženje. Također, tjelesna aktivnost smanjuje kortizol što dovodi do osjećaja opuštenosti i smirenosti, a to dovodi do smanjenja anksioznosti i depresije. S obzirom na to da aktivnost utječe na povećanje fizičkog umora osobe, znatno poboljšava san većim lučenjem melatonina. Još jedna bitna stavka pozitivan je utjecaj na poboljšanje memorije i kognitivnih radnji. Psihičko poboljšanje odražava se i na poboljšanje fizičkog zdravlja osobe. Smanjuje inzulin, održava glukozu. Poboljšava znojenje koje izbacuje negativne toksine iz tijela i poboljšava cirkulaciju koja utječe na cijeli krvožilni sustav. Prilikom tjelesnih aktivnosti osoba ubrzanije diše što ujedno širi kapacitet pluća i prevenira nastanak ugrušaka koji dovode do srčanog udara i cerebrovaskularnog inzulta. Također, prevenira dijabetes i pretilost kojima su ljudi u današnjici zbog sjedilačkog načina života jako podložni. Poveznica utjecaja na fizičko i psihičko zdravlje razvitak je zdravog samopouzdanja koje osobama pomaže i u poslovnom i u privatnom životu.

Zaključak na temu zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti jest taj da međusobno kombiniranje i jednog i drugog poboljšava zdravlje osobe, nudi priliku za ljepši i zdraviji život te zasigurno prevenira oboljenja koja osobama mogu skratiti životni vijek. Zdravu prehranu uvijek prati tjelovježba, i obrnuto. To su dva glavna kotačića otkako je života, i u prošlosti su ljudi uvijek bili fizički aktivni i jeli su svoju domaću i zdravu hranu koja im je pružala energiju, zdravlje i pogodniji život. S obzirom na to da su prehrana i tjelesna aktivnost danas bitni ljudima, bilo bi dobro da ove teme postanu što zastupljenije među ljudima i da zajedno jedni drugima pomognemo uspostaviti balans i održavati ga.

Izvori:

1. Mišigoj-Duraković, M. i sur., (1999)., Tjelesno vježbanje i zdravlje: znanstveni dokazi, stavovi, preporuke, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu: Zagreb, ISBN 953-6378-25-6

2. Alibabić, V., Mujić. I., (2016).,Pravilna prehrana i zdravlje, Veleučilište Rijeka: Rijeka, ISBN: 978-953-6911-89-9