Velika subota – dan posvećen tišini i molitvi

U subotu navečer slavi se Vazmeno bdjenje. Crkva je u iščekivanju Isusova uskrsnuća.

Današnje bdjenje slavi se u večernjim satima, kako bi se uskrsna svijeća, s trostrukim usklikom ''Svjetlo Kristovo'', mogla unijeti u crkvu u trenutku kad je u crkvi potpuni mrak, kako bi plamen uskrsne svijeće rasvijetlio mračne sile i unio svjetlo u današnji svijet.

To svjetlo simbolizira uskrslog Krista koji je za nas mučen, pokopan i uskrsnuo. Zato se čin bdjenja započinje na Veliku subotu, kad padne noć, a mora završiti prije zore.

Služba svjetla – u samoj crkvi ugašena su svjetla, a predsjedatelj pred crkvom blagoslivlja oganj kojim će biti zapaljena uskrsna svijeća. U uskrsnu svijeću predvoditelj slavlja ucrtava križ te ''Alfu'' i ''Omegu'', prvo i posljednje slovo grčkog alfabeta, jer uskrsli Krist jest početak i kraj svega stvorenoga.

Služba riječi dugačka je zato što su vjernici u starini željeli dočekati zoru uskrsnog jutra ''razmatrajući divna djela što ih je Gospodin Bog svome narodu od početka činio, vjeran svojoj riječi i obećanju'', kako se navodi u Rimskom misalu, a samo krštenje dijelilo se u zoru i liturgija je završavala euharistijskom službom.

Krsna služba započinje blagoslovom vode, kojemu prethode litanije svih svetih. Nakon blagoslova vode slijedi odricanje od grijeha, to jest od Sotone, te ispovijest vjere.

Vodom će biti kršteni odrasli katekumeni ili djeca koja će se krstiti u ovoj noći. Ako nema kandidata za krštenje, tada predvoditelj škropi sve prisutne vjernike u znak obnove krsnih obećanja koja su dali Bogu osobno ili su ih dali njihovi roditelji i kumovi.

Euharistijska služba u Vazmenom bdjenju vrhunac je Kristove prisutnosti u ovoj noći, nakon što smo ga doživjeli prisutnog u simbolu uskrsne svijeće, preko prisutnosti u Riječi te u krštenju.