U našem narodu možemo istaknuti tri doba koja su posebno istaknuta liturgijskom glazbom: Božić, Korizma i Marijini blagdani.

- Tu je naš narod jak u svojim napjevima, bilo izvornim ili prepjevanim. Korizmene popjevke u našem narodu odlikuju se melankolijom. U baštini našega naroda postoji povijesni kontinuitet. Napjevi su često miješani s gregorijanskim napjevima, te se onda pretvaraju u narodne napjeve koji se prenose. To je veliko bogatstvo, Muka i cijeli pasion. Mi 30 godina već imamo festival, 'Pasionska baština'. Ove godine se nije održao, ali inače sudjeluju glazbenici iz Sjeverne Hrvatske, Istočne Hrvatske, Istre, Dalmacije. Sve ih objedinjuju tekstovi, koji su uvijek slični. O muci, Marijin plač, Narode moj ljubljeni, Puče moj, su toliko bogati i raznoliki. Čovjek zastane na tom - ističe dirigent.

Pasionska baština prisutna je u cijeloj Europi, ali se kod nas i dalje čuva vrlo ljubomorno, od otoka do otoka, naglašava mo. degl’Ivellio.

- Na Korčuli, 1301. godine nastala je Bratovština, jedina koja nije ukinuta, Bratovština Svih Svetih, koja ima svoje napjeve koji nisu toliko medijski eksponirani, ali su vrlo dobri. Naša zemlja se uvijek nalazila u nekoj patnji, sličnoj patnji Kristovoj. Narodni napjev nije došao ni iz čega. Mnogi gregorijanski napjevi su se prilagođavali pa je to postalo dio tradicije. Gregorijanski koral, kao najvažniji dio crkvene glazbe, dio rimokatoličke liturgije ima alfa pečat. Bl. Ivan Merz rekao je da nam gregorijanska glazba najbolje dočarava nadnaravne stvarnosti koje vjerujemo. Ako je taj koral utjecao na mnoge pučke napjeve onda je to sam utjecaj Duha Svetoga. -  kazao je mo. degl'Ivellio.