U organizaciji Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Zagrebu je 22. svibnja održan okrugli stol na temu „Hrvatska je moj izbor - prednosti i mogućnosti povratka u Republiku Hrvatsku“. Uz predstojnicu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dariu Krstičević, na okruglom stolu, koji se održao u prostorijama Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, sudjelovali su predstavnici tijela državne uprave i medija, te povratnici u Republiku Hrvatsku  iz Austrije, SAD-a, Australije, Danske, Venezuele, Argentine, Brazila i drugih zemalja.

Okrugli stol je održan s ciljem podizanja svijesti o potencijalima povratka hrvatskih iseljenika te aktualizacije pitanja njihove integracije u cjelokupan državni sustav Republike Hrvatske.

U uvodnom dijelu susreta predstavljeni su sudionici okrugloga stola, počevši od Darije Krstičević, predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ružice Beljo Lučić, pomoćnice ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Darije Marjanović, urednice Glasa Hrvatske s HRT-a, Dražena Klarića, glavnog urednika Večernjeg lista, te devetero povratnika u Republiku Hrvatsku.

Radni dio susreta otvorila je Darija Krstičević istaknuvši da „iako nas obavještavaju da vani teče med i mlijeko, treba istaknuti pozitivne aspekte života u Hrvatskoj“. Također, migracije su prisutne svugdje, ne samo u našoj Domovini, a one imaju i svoje pozitivne aspekte. Pozdravila je prisutne povratnike koji su prepoznali prednost povratka u Hrvatsku. Hrvatska prepoznaje u iseljeništvu veliki kapital, kako financijski i gospodarski, tako i ljudski. Upravo zbog toga osnovan je Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U suradnji s drugim institucijama Ured jača odnose sa zajednicama izvan Hrvatske i potiče povratak Hrvata u Republiku Hrvatsku. Želeći dati zajednički doprinos navedenom, okupljeni su se odazvali na ovaj okrugli stol.

Predstojnica Krstičević otvorila je radni dio okruglog stola u čijem je prvom dijelu tematizirano Hrvatsko državljanstvo i aktivno uključivanje u hrvatsko društvo.

Renata Pernek Miklenić, voditeljica Službe za državljanstvo iznijela je uvjete za stjecanje hrvatskog državljanstva i istaknula da broj riješenih zahtjeva za dobivanje državljanstva iz godine u godinu raste.

O iskustvu povratka u Hrvatsku, kao i procesu dobivanja državljanstva govorili su Alesia Cristina Veracoeshea Jurisa, povratnica iz Venezuele, Martina Rajić, povratnica iz Austrije i Don Markušić, povratnik iz Australije. Uslijedila je rasprava u kojoj su se za riječ javili i ostali povratnici ističući zadovoljstvo ažurnošću i ljubaznošću nadležnih službi, te sugerirajući na eventualne mogućnosti napretka u procesu dobivanja državljanstva. Istaknuto je kako se dobivanjem državljanstva ne postaje aktivno uključen član hrvatskog društva. Potrebno je naučiti jezik, ali i upoznati hrvatsku povijesti i kulturu.

Nakon kraće stanke predstojnica Daria Krstičević otvara drugi radni dio okrugloga stola u kojem se razgovaralo o hrvatskom jeziku kao temelju održivog povratka u Hrvatsku, ali i hrvatskih znanstvenika. Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta ističe kao prioritet Republike Hrvatske pravilno pozicioniranje hrvatske kulture i hrvatskog jezika u svijetu, posebice u kontekstu članstva u EU. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta podupire i financira dva centra za učenje hrvatskog jezika u Kanadi i jedan u Australiji, u kojima sudjeluje preko 2000 osoba, te 30 lektora hrvatskog jezika. Ponosno ističe kako se više od 100 znanstvenika vratilo u Hrvatsku i aktivno uključilo u znanstveni rad hrvatskih znanstvenih institucija.

U raspravi drugog radnog dijela okruglog stola za riječ su se javili povratnici istaknuvši veliku zahvalnost na stipendijama koje su im omogućile učenje jezika na Croaticumu u Hrvatskoj.

Za riječ se javio i Milan Bošnjak, načelnik Sektora za provedbu programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske. Iznio je kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta organizira u preko 300 mjesta u preko 20 zemalja svijeta sustav učenja hrvatskog jezika i kulture. Uz ministarstvo, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu radi na online projektu besplatnog učenja hrvatskog jezika.

Rebeka Mesarić Žabčić s Instituta za migracije i narodnosti iznijela je primjer hrvatskih žena koje su u inozemstvo otišle kao supruge, majke i domaćice, a kasnije se vratile u Hrvatsku kao poduzetnice.

U trećemu radnom dijelu tematiziralo se ulogu medija u stvaranju pozitivnog ozračja za poticanje povratka u Republiku Hrvatsku. Prvi je riječ dobio Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista koji je kroz prezentaciju predstavio ulogu i važnost Večernjeg lista u dijaspori, posebice kroz izdanje u Frankfurtu koje je mnogim Hrvatima u inozemstvu temeljna informacija o zbivanjima u Hrvatskoj. Istaknuo je kako se preko 350 000 Hrvata informira putem medija što na medije stavlja odgovornost stvaranja objektivne i afirmativne slike o Hrvatskoj. Prezentirao je i ostale tiskovine koje redovito ili periodično izlaze u inozemstvu, s posebnim naglaskom na izdanje Večernjeg lista u Bosni  Hercegovini.

Daria Marjanović, urednica Glasa Hrvatske podijelila je s članovima okruglog stola svoje iskustvo percipiranja Hrvatske koje je stekle tijekom svoje karijere. Kratkom video-prezentacijom predstavila je nekoliko osoba koji su iz raznih dijelova svijeta  dom pronašli u Hrvatskoj i koji su podijelili svoja iskustva hrvatske svakodnevice, lijepih i otegotnih okolnosti života u Lijepoj Našoj.
U raspravi za riječ se javila Kristina Wolsperger Danilovski, publicistkinja, povratnica iz Danske. Kroz primjer mišljenja da su Danci najsretniji ljudi na svijetu, predstavila je ulogu i važnost medija koji su kroz afirmativni pristup životu u Danskoj, kao i njihovoj kulturi izvršili presudan utjecaj na afirmativan stav prema životu njihovih državljana. Time je apostrofirala važnost pozitivnog izvještavanja u medijima, kao i afirmativnog stava prema životu u Hrvatskoj.

Kako je spomenula predstojnica Krstičević, ovo je prvi u nizu okruglih stolova kojima se želi istaknuti vrijednost i važnost Hrvata koji se nalaze izvan Republike Hrvatske prema kojima je u vrlo kratkom roku uspjela izgraditi sustavnu politiku. Možemo reći da smo obogaćeni danas izrečenim, ali i da ćemo riješiti još neka otvorena pitanja i eventualne poteškoće. Također, možemo zaključiti i da interes za Hrvatskom onih koji su izvan nje iz godine u godinu raste.