Veliki hrvatski književnik Pajo Kanižaj preminuo u 77. godini

Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo: „Zlatno Kerempuhovo pero“, „Zlatna sirena“ kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Tokiju je dobio nagradu za haiku.

pajo-kanizaj.jpg
Autor
vecernji.hr/Laudato/I.D.
Fotograf
hrt.hr
Objavljeno:
 
05.11.2015 09:30

Hrvatski književnik i urednik nekoliko satiričko-humorističkih časopisa Pajo Kanižaj preminuo je u 77. godini u Krapinskim Toplicama, izvijestilo je u srijedu 4. studenoga, Društvo hrvatskih književnika (DHK).

Kanižaj je bio glavni urednik satiričko-humorističkih časopisa „Paradoks“, „Paradoksi“ i  „Žalac“, a uređivao je humorističku rubriku u  „Sudentskom listu“ (Semafor), „Vjesniku“ i  „Večernjem listu“, a na Hrvatskoj televiziji uređivao je zabavne emisije, humorističke i serije za djecu. Bio je i urednik umjetničkog programa.  Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo  „Zlatno Kerempuhovo pero“,  „Zlatna sirena“ kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Tokiju je dobio nagradu za haiku.
 
Na Prvoj (i jedinoj) smotri poslijeratne kajkavske lirike  „Samobor-71“ nagrađen je  „Zlatnom lirom“, a 2012. dobio je nagradu Dubravko Horvatić za poeziju. Mnogo pjesama mu je uglazbljeno, a neke su i nagrađivane (Vužgi, Hrvatski kraj, Moja domovina, Beat na moru). U Koprivnici je 2006. dobio nagradu za životno djelo. Autor je nekoliko knjiga za odrasle kao što su: Na Golom otoku, Jedi bližnjega svoga, Naprijed u rikverc, Jedna stvar na p., Fris deinen Naechsten, Srhovi, I onda neš pil, Grebigrami i Autobiografia aforizmy ineizmy.
 
 Među knjigama za djecu i mladež ističu se: „Bila jednom jedna plava“, „Prsluk pucam“,“ Šarabara“, „Zeleni brkovi“, „Zdrprmapan“, „Zapisi odraslog limača“, „Kad sam bio odrastao“ i „Ta divna čudovišta“.  Autor je i stihova za 42 slikovnice, mnoge kazališne predstave, radijske i televizijske emisije i dva cjelovečernja crtana filma. Kao dramski pisac napisao je nekoliko kazališnih: „E moj Gordane“, „Prvi cvjetni rat“, „Minica“, „Šarabara“, „Djevojčica i neman“ - prema priči I. B. Mažuranić, televizijskih: „E moj Gordane“, „Guske koje nisu spasile Rim“ i desetak radio-drama za djecu i radio-komedija od kojih su neke i nagrađivane. Napisao je i scenarij za cjelovečernji crtani film prema romanu Ivane Brlić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrata Hlapića.
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: