„MAGNUM CRIMEN 1945.“ u Lanišću
Projekcija i predstavljanje filma „MAGNUM CRIMEN 1945.“ u produkciji Laudato televizije, održat će se u subotu 22. kolovoza u 20.40 sati u župnoj crkvi Sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile mučenika, u Lanišću u Istri, spomen mjestu mučeničke smrti blaženoga Miroslava Bulešića, povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, koji se obilježava 23. kolovoza ove godine.
Sama projekcija dokumentarnog filma „MAGNUM CRIMEN 1945.“ u produkciji Laudato televizije održat će se u 20.40 sati u sklopu programa pod motom „Za dom Mira i Oprosta“, u župnoj crkvi Sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile mučenika u Lanišću.
Program će započeti okupljanjem u 17 sati. U 19 sati u laniškoj župnoj crkvi bit će služena misa za istarske žrtve svih totalitarnih režima. Misu će predvoditi župnik i dekan buzetskog dekanata vlč. Dalibor Pilekić uz asisteniciju istarskih svećenika.
U 19.30 sati Ivan Šverko i Josip Blažanin održat će harmonikaški koncert klasične glazbe. U 20.10 sati održat će se predavanje prof. Josipa Jurčevića pod nazivom „Potreba suočavanja sa zločinima komunističkog totalitarizma“.
Projekcija filma će se održati u organizaciji predsjednika Udruge Lanišće i predsjednik ogranka Matice Hrvatske u Lanišću dr. med. Vladimira Žmaka.
O dokumentarnom filmu
Središnja tema filma „MAGNUM CRIMEN 1945.“ je do danas nesuđena zapovjedna odgovornost za pokolj desetaka tisuća pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i staraca na bleiburškom polju i križnim putevima nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Zašto se nad ljudima koji su bježali od komunističkog režima nisu poštivala međunarodna ratna prava? Zbog čega su zarobljenici protivno njihovoj volji prepuštani onima od kojih su bježali? Jesu li savezničke snage znale da ih predajom partizanskim jedinicama osuđuju na smrt?
Osim stručnjaka iz povijesnog, crkvenog, vojnog i pravnog područja, te preživjelih svjedoka tragedije, odgovore u filmu daju i časnici britanskih snaga koji su u svibnju i lipnju 1945. bili raspoređeni po velikim stratištima u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji i dobro se sjećaju tih zbivanja.
Na području Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine gdje su provedena određena istraživanja, za sad je evidentirano preko 1.700 masovnih grobišta i stratišta, a tisuće neiskopanih, većinom hrvatskih kostiju, te šutnja o počiniteljima, uzrocima, činima i posljedicama su novi zločin nad njima.