Marka prikazuje lunetu portala dominikanske crkve u Trogiru na kojoj je prikazan najznačajniji dominikanac, blaženi Augustin Kažotić koji je bio prvi hrvatski blaženik, rodom iz Trogira.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić poručio je kako je Akademija promocijom poštanske marke odala posebno priznanje dominikancima, ali i neizmjernu važnosti za hrvatsku kulturu, znanost i društveni razvoj te za povezivanje Hrvatske s Europom.

Akademik Kusić podsjetio je kako je utemeljitelj dominikanskog reda sveti Dominik 1221. godine u Hrvatsku poslao svog bliskog suradnika Pavla Dalmatinca, profesora na Bolonjskom sveučilištu.

Spomenuo je i zasluge blaženog Augustina Kažotića koji je kao zagrebački biskup u Zagrebu utemeljio katedralnu školu, prvi viši studij u Hrvata i  prvo sveučilište na hrvatskim prostorima koje su dominikanci osnovali u Zadru 1495. godine.

- Važnu ulogu dominikanci su imali u dodiru zapadne i istočne crkve, bili su začetnici ekumenizma, a zaslužni su i za socijalni napredak zalaganjem za jednakost ljudi - rekao je akademik Kusić.

Provincijal Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije dr. sc. Anto Gavrić ukazao je na pravilo dominikanskog reda koje je formulirao prvi nasljednik svetog Dominika, blaženi Jordan Saski.

- Sveto je živjeti, učiti i podučavati, zbog čega su uz dominikanske samostane vrlo često bile otvarane i škole – rekao je Gavrić te je podsjetio da je dominikanski red dao i prvu hrvatsku blaženicu, blaženu Ozanu Kotorsku te 32 dominikanca mučenika ubijena tijekom provale Tatara 1242. godine.

- Blaženi Augustin Kažotić imao je osobine koje bi i danas bile poželjne u privatnom i javnom životu – kazala je dr. sc. Željka Čorak,  suradnica HAZU i predsjednica Povjerenstva za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka Republike Hrvatske.

Istaknula je kako je Kažotić integrativni lik hrvatske povijesti, veza hrvatskog sjevera i juga, trogirski i dalmatinski redovnik i zagrebački biskup. 

Željka Čorak podsjetila je kako on Hrvatsku integrirao i u Europu kao student pariške Sorbone koji je kasnije djelovao u Italiji i Avignonu.

- Bio je autor prvih teoloških rasprava u hrvatskoj povijesti, pisao o siromaštvu i smatrao je kako zemaljska dobra valja korisno upotrebljavati – naglasila je.

Podsjetila je i na Kažotićeve sukobe s ugarsko-hrvatskim kraljem Karlom Robertom Anžuvincem, kada je Kažotić  stao na stranu Crkve i naroda zbog čega je postao politički prognanik te mu je bio zabranjen povratak u Zagreb i posljednju godinu života proveo kao biskup u Luceri u južnoj Italiji.

- Odmah nakon smrti u Zagrebu je bio štovan kao svetac i već u misalu od 1324. godine nalazi se obrazac mise u čast Augustina Kažotića kad bude proglašen svetim – potvrdila je.

Zaključila je kako je tek 1702. godine bio službeno proglašen blaženim, a kanonizacija se još očekuje.