Predstavljen časopis ''Kroatologija'' posvećen hrvatskoj kršćanskoj književnosti
Radovi otvaraju širok raspon predmeta, stilskih razdoblja i literarnih vrsta. Tako se mogu čitati izlaganja o utjecaju sv. Jeronima na povijest hrvatske pismenosti, o pitanju stvaranja hrvatskih pisaca u dijaspori, o prisutnosti kršćanskog nadahnuća u usmenoj književnosti na primjeru križevačkoga kraja ili o katoličkoj kritici Miroslava Krleže.
Dvobroj časopisa Hrvatskih studija ''Kroatologija'' za 2015. godinu posvećen temi ''Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća'' predstavljen je u povodu manifestacije ''Noć knjige'' u petak 22. travnja u knjižnici Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
U tematskom broju objavljeni su radovi izloženi na prvom znanstvenom skupu ''Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prošlost i suvremenost'', održanom 2014. u Križevcima u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana ''Dr. Stjepan Kranjčić''. Časopis su predstavili Tanja Baran, Vladimir Lončarević i urednik časopisa Marinko Šišak.
Tanja Baran govorila je o tome kako je znanstveni skup iniciran iz Križevaca, nakon što su u Udruzi ''Dr. Stjepan Kranjčić'' pronašli i objavili poeziju, prozu i teološke meditacije župnika na glasu svetosti Stjepana Kranjčića.
Bavljanje suvremenim kršćanskim stvaralaštvom ove udruge rezultiralo je idejom o organizaciji znanstvenoga skupa na kojem bi se vrednovala nedovoljno poznata hrvatskoga književnost kršćanskoga nadahnuća. U organizaciju znanstvenoga skupa uključio se Glas Koncila koji u svojih više od 50 godina postojanja promiče duhovnu književnost, posebice pjesme i priče, te Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.
Vladimir Lončarević je istaknuo da se znanstveni skup održava bijenalno, svake dvije godine, da je prije dvije godine bio široko postavljen i posvećen prošlosti i suvremenosti, a da će ove godine biti posvećen razdoblju komunizma. Uputio je na određene stvaratelje i oblikovatelje katoličke misli koji su, poput Ljubomira Marakovića, bili iznimno važni u kulturnoj i književnoj javnosti, ali su zbog kršćanskoga određenja bili zanemareni.
Marinko Šišak je detaljno govorio o sadržaju samoga časopisa ''Kroatologija''. Rekao je da je na znanstvenom skupu u Križevcima izloženo 26 referata, od kojih je za objavu u ''Kroatologiji'' priređeno njih 17. Radovi otvaraju širok raspon predmeta, stilskih razdoblja i literarnih vrsta. Većim su dijelom, kako je kao urednik napisao i u predgovoru knjige, izlaganja bila okrenuta prošlosti, kako najstarijoj, tako i nedavnoj. Tako se mogu čitati izlaganja o utjecaju sv. Jeronima na povijest hrvatske pismenosti, o pitanju stvaranja hrvatskih pisaca u dijaspori, o prisutnosti kršćanskog nadahnuća u usmenoj književnosti na primjeru križevačkoga kraja ili o katoličkoj kritici Miroslava Krleže. Urednik je posebno istaknuo rad ''Sudbina knjiga kršćanske tematike u Gradskoj knjižnici u Zagrebu u doba komunizma'' te rad o manje poznatoj književnici s. Bernardini Horvat.
- Tematski blok u ''Kroatologiji'' je prolegomena u predmet kojim se valja baviti na duži rok, s interdisciplinarnim znanstvenim instrumentarijem i snagama, kako bi se mogla dati nova, objektivnija slika cjeline, istražiti nepoznanice te ispraviti pogrješne interpretacije onog dijela hrvatske književnosti vezanog uz kršćansko nadahnuće - zaključio je urednik časopisa Marinko Šišak.