Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo – Velika Gospa

Hrvatska marijanska svetišta danas su puna hodočasnika, raspjevana i osunčana žarom, molitvom i pobožnošću vjernika. To je dan neizmjerne Marijine slave i zato se Božji narod veseli s Kristovom i svojom Majkom, zaštitnicom i kraljicom.

gospa.jpg
Autor
Laudato
Fotograf
pixabay.com
Objavljeno:
 
15.08.2024 09:04

 

Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. Tomu prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi su crkveni oci i svetci tijekom stoljeća, poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.

Uoči Velike Gospe mnogi su krenuli na hodočasnički put u marijanska svetišta. Na sebe su preuzeli na tom hodu odricanje, žeđ, glad i često i mukotrpan hod satima, težinu i napor, kako bi zadobili bogatstvo duha, kako bi se približili Mariji iz Nazareta, Majci Isusa Krista, kako bi ju slijedili u svetosti i povjerenju u Boga, ali i dobili zdravlje za obitelj. A cilj je častiti Mariju u Mariji Bistrici, u Sinju poljubiti Majku Božju Sinjsku, na Trsatu častiti Djevicu i zamoliti ju za zagovor, u  Aljmašu ohrabriti srca, u Međugorju zamoliti za ozdravljenje ili kleknuti pred Marijinom kapelicom i moliti Majku Mariju, proslavljenu dušom i tijelom, u nebeskoj slavi, koja tako sudjeluje u proslavi uskrsloga Spasitelja, a svojom majčinskom ljubavi povezana je i s nama na zemlji kao uzor svetosti kao zagovornica i Majka. Hrvatska je posuta marijanskim svetištima, crkvama i kapelicama. To je svjedočanstvo da nam je Marija, Majka Božja, duhovna zaštitnica u teškim situacijama života, na križnim putovima naše povijesti, ali i u osobnim i obiteljskim nevoljama.

Najveće svetište Blažene Djevice Marije u Hrvatskoj ono je u Mariji Bistrici, gdje se na isti dan okupi i do pola milijuna hodočasnika željnih vidjeti kip Majke Božje Bistričke iz 15. stoljeća, koji je pronađen 1684., zazidan u prozoru župne crkve zbog opasnosti od Turaka. Od tada se hodočasti, a Biskupska konferencija je 1971. proglasila Mariju Bistricu Nacionalnim prošteništem cijeloga hrvatskog naroda.

Najstarije marijansko svetište je na Trsatu u Rijeci. Legenda kaže da je od 1291. do 1294. tu bila Bogorodičina kućica. Iz Nazareta su ju na Trsat prenijeli anđeli, ali kasnije i odnijeli u Loreto kraj Ancone. U crkvi Majke Božje Trsatske nalazi se slika Blažene Djevice Marije za koju se vjeruje da ju je osobno naslikao sv. Luka evanđelist.

Marijino svetište u Vepricu kraj Makarske nastalo je kao spomen na prvo službeno hrvatsko hodočašće u Lurd 1908., gdje se prije 50 godina, kažu, ukazala Isusova Majka. Tu je grob biskupa Jurja Carića, koji je u špilji želio čekati uskrsnuće. U Hrvatskoj su poznata marijanska svetišta u Aljmašu, u naselju Ilača na granici sa Srbijom, u Dragotinu kraj Đakova, u Krasnom, u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, u Molvama uz granicu s Mađarskom, na splitskom Pojišanu, u solinskom Gospinu otoku, u Remetama u Zagrebu, u Arbanasima kraj Zadra, u krapinskom Trškom vrhu te u Voćinu kraj Podravske Slatine.

U marijanskim svetištima i crkvama sve će biti ispunjeno vjerničkim molitvama i pjesmom Kraljici Hrvata.

Rajska Djevo, Kraljice Hrvata, naša Majko, naša zoro zlata, odanih Ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: