Sjedinjene Američke Države obilježavaju 14. godišnjicu strašnog terorističkog napada.

11. rujna 2001. godine 19 militanama povezanih s Al Kaidom oteli su čtiri zrakoplova i počinli strašne zločine. Dva zrakoplova udarili su u njujorške „blizance“, jedan je zrakoplov udario u Pentagon, a četvrtio je pao u polje u Pennsylvaniji.

U napadu je život izgubilo više od 2900 ljudi, a strašne snimke zrakoplova koji udaraju u nebodere i njihovo rušenje obišle su i šokirale cijeli svijet.   Svijet koji se tog 11. rujna 2001. godine značajno promijenio. Tvrdnja je to s kojom se slaže i politolog i stručnjak za Bliski Istok Vedran Obućina.

„To je događaj koji je značajno promijenio svijet u kojem živimo jer nam je pokazao da više ne postoje prijetnje na koje smo naučili nego su se razvile nove asimetrične prijetnje u našoj svakodnevnici u kojoj nastaje jedan novi oblik terorizma, a taj terorizam, oblik tog terorizma je takav da jako mali broj ljudi može napraviti maksimalnu štetu“, rekao je za Dnevnik.hr i objasnio kako se protiv tog terorizma ne može boriti konvencionalnim oružjem kao što je vojska.

„To je uvelo jedan novi oblik nadzora nad ljudima od strane obavještajnih agencija i strane nadzornih snaga koji su promijenili cjelokupni način življenja. Sjetimo se samo da je nastalo ministarstvo za domovinsku sigurnost, u Velikoj Britaniji gdje god da idete vas se snima na svakom koraku, jedan novi oblik nadzora koji je izravno proizašao iz napada na 'blizance'“, objašnjava.

A tu je, kaže, i cjelokupna geopolitička igra koja je postavila velika pitanja oko američke uloge u svijetu.

„Znamo da su velika većina napadača bili Saudijci, Saudijska Arabija je američki najveći saveznik na Bliskom Istoku. Vidimo da očito jedan narod, da tako kažem, nije zadovoljan s takvim načinom ophođenja i dugotrajni strukturalni problemi arapskih zemalja su postali stvar cijeloga svijeta. To su problemi koji utječu na cijeli svijet“, kaže Obućina.
I dr. sc. Petar Popović, predavač na dubrovačkom sveučilištu Libertas, smatra da se svijet uvelike promijenio – u društvenom, pravnom i političkom smislu.

„Ulaganje u sigurnost postalo je sastavnim dijelom društvenih struktura. Eklatantni primjer je osiguravanje zračnih luka“, kaže Popović.

Međutim, dodaje, „u ime sigurnosti i u kontekstu općeg straha, reakcija Busheve administracije koja je povela Zapad u 'Rat protiv terorizma', imala je ozbiljne pravne i političke reperkusije.“
„Američko ignoriranje UN-a, tzv. 'preventivni rat', izvanzakonski pritvori u zatvoru Guantanamo Bayu, mučenja, itd. samo su pojedini elementi kršenja nekih stoljećima razvijanih međunarodnopravnih i humanitarnih načela. Takva politika jedne moćne države kao što je SAD, šalje poruku drugim velikim silama, u prvom redu Rusiji i Kini, da je kršenje međunarodnopravnih normi oportuno“, objašnjava Popović i nastavlja:

„S druge strane, malim i slabim državama to je poruka da je sila kriterij pravednosti, što kod njih stvara veliko nepovjerenje. Nadalje, informatičko-tehnološki napredak pripomogao je visokoj politici da žrtvuje 'slobodu' u ime 'sigurnosti'. Patriot Act, kojim se vlastima u SAD-u daju odrješite ruke u prisluškivanju svojih građana, bila je prva stepenica u stvaranju jednog šireg projekta globalnog nadgledanja i kontrole. Danas znamo da su sigurnosne službe tzv. 'Pet očiju' (SAD, Kanada, Engleska, Novi Zeland i Australija) koristile programe kao Prizma i Project Tempora više za političku špijunažu (npr. prisluškivanje njemačke kancelarke Merkel), nego za borbu protiv terorizma. Dakle, slabljenje međunarodno pravnih normi, strah i političko nepovjerenje, te ilegalno nadgledanje građana naslijeđe su 11. rujna“, zaključuje.