Svečano misno slavlje u Marienthalu predvodio je ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Sinju i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu mr. fra Josip Grbavac u zajedništvu s predstavnikom HKM Rajnsko-majnske regije, voditeljem HKM Mainz fra Antom Bilićem, voditeljem HKM Wiesbaden dr. fra Antom Bilokapićem te s još osmoricom svećenika. Pozdravnu riječ hodočasnicima uime domaćina – franjevačkog marijanskog svetišta i franjevačkog samostana uputio je gvardijan fra Bernold Geyer.

O. Grbavac u propovijedi istaknuo je kako su se vjernici okupili na tom hodočašću kako bi i na taj način posvjedočili svoju vjeru i pripadnost hrvatskom narodu.

"U ova teška i čudna vremena beskrajno smo potrebni Božje milosti i ljubavi. Marijina prisutnost među nama vidljivi je znak Božje dobrote. Na njezinim stopama prah je naše zemlje, u njezinim očima zapisani su krajobrazi naših bregova, u njenom tijelu biće naše zemlje uraslo je u biće neba. To je naša Gospa, njoj hodočastimo. Ovaj naš današnji križni put samo je nastavak duge stoljetne povorke, vjere, nade i molitava, uzdaha naših pradjedova, nastavak vjerničke povorke koju hoda hrvatski narod kroz trinaest stoljeća. Mi smo samo jedna karika u tom dugom lancu našega trajanja, naših suza i molitava pred rodnim oltarima. Kao što Marija stoji na počecima kad se je rađala Crkva, tako Ona stoji i na početku našega narodnog susreta s Evanđeljem i u svim kasnijim vremenima naše burne povijesti. U toj vjeri otkrivamo svoj identitet, svoje pravo lice. Upravo po kršćanskoj baštini postali smo dio Europe. Križ Isusa Krista stoji u središtu hrvatske povijesti. On je temelj svakom pravom humanizmu. Samo onaj koji poštuje najčudesniju stvarnost na ovoj zemlji – čovjeka, sliku Božju, pravo na život i dostojanstvo, samo se on može nadati blaženstvima na zemlji i na nebu. Onaj koji vara čovjeka, vara Boga samoga. Iz toga kršćanskog humanizma rađa se osobitost kršćanske kulture i svi njezini specifični znaci mogu se prepoznati u vjeri hrvatskog čovjeka", rekao je Grbavac koji je potom nabrojio samo neke od tih osobitosti. Kršćanska kultura nikada ne može biti samo imati, ali ona i ne prezire materijalno.

"Kršćanska kultura pazi na to da svaki čovjek može živjeti u dostojanstvu i da ima pravednog udjela u materijalnim dobrima ove zemlje. Živimo u vremenu kad se pod jakim utjecajem medija sve banalizira – i ljubav i brak i obitelj. Mi, vjernici, pozvani smo da kao Crkva i pojedinci nalazimo istinu u Isusu Kristu. Svaka je kriza i šansa za novi početak i prilika za obnovu i propitkivanje životnih prioriteta. U temelje europske kulture spada dostojanstvo braka i obitelji. Bez kršćanskoga braka nema kršćanske kulture. Normalno je da u jednoj obitelji, u jednom narodu bude više mladih nego starih. Nažalost, u Hrvatskoj je obratno. U školama je prošle godine nestalo više od 200 razreda. U nepunih deset godina Hrvatska je ostala bez gotovo 60.000 osnovaca. Slično je stanje i u Bosni i Hercegovini. To je naše pravo siromaštvo. Svatko od nas mora pred Bogom preuzeti odgovornost za izumiranje našega naroda", rekao je o. propovjednik, pozvavši sve da se vrate evanđeoskim vrednotama koje su u kritičnim trenucima naše povijesti jedine sačuvale naš opstanak.

"Smisao našeg okupljanja oko Marije i ovog euharistijskog stola poziv je na slogu, na čvrsto zajedništvo i to zajedništvo obiteljskog tipa. Uzalud nam je sve ako se ne okrenemo sebi, obitelji, narodu. Samo nas je to kadro preporoditi u religioznom, političkom i kulturnom smislu. Krizu možemo nadvladati samo ako nadvladamo moralnu krizu. Uputimo Bogu poziv da nas zagrli svojim Duhom da budemo ne samo dobri ljudi, nego da budemo i djeca Božja i djeca Marijina."

Milodari su bili namijenjeni izgradnji nove crkve - Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu. Misno slavlje animirala je na orguljama pastoralna suradnica iz HKM Wiesbaden s. Auksilija Milić, a pjevao je zbor te misije uz sudjelovanje članova iz drugih zajednica kao i uz sudjelovanje pastoralnih suradnica (redovnica) i suradnika iz HKM. Misnom slavlju pribivale su i školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, koje djeluju u Biskupiji Mainz. Prije misnog slavlja molio se križni put, a predvodio ga je voditelj HKM Darmstadt fra Nediljko Brečić. Popodnevni kulturno-zabavni program organiziran je u dvorani "Main Bahnhof" u Rüdesheim am Rhein.

Na hodočašću Hrvata iz regije Sjeverna Rajna i Vestfalija misno slavlje u Marijinoj katedrali u Nevigesu predvodio je naslovni ninski nadbiskup iz Rima Martin Vidović.

Na hodočašću Hrvata iz Sjeverne regije misu u Hildesheimu predvodio je karmelićanin o. Vjenceslav Mihetec. Vjernici iz hrvatskih katoličkih zajednica Göppingen i Geislingen u Biskupiji Rottenburg-Stuttgart, koje vodi fra Ivica Jurišić, toga dana hodočastili su u marijansko svetište Ave Maria u Deggingenu. Ovogodišnje misno slavlje predvodio je vojni ordinarij u RH Juraj Jezerinac, koji je tijekom mise podijelio sakrament potvrde, a primilo ga je 24-ero djevojaka i mladića.