Fra Siniša Srebrenović u Nazaretu: "Mi smo ovdje čuvari svetih mjesta"
Jedini grad na svijetu u kojem se u svako doba godine može slaviti svetkovina Navještenja BDM je Nazaret, jer ovaj grad u srcu cvjetne Galileje uistinu i jest mjesto tog povijesnog događaja – dolaska anđela Gabrijela u dom nazaretske djevice Marije i utjelovljenja Božjega Sina. Nazaret službeno i slavi Dan grada na Blagovijest, 25. ožujka.
Središnja nazaretska ulica nosi ime pape Pavla VI., u spomen na pohod toga pape Svetoj zemlji 1964. godine. Bio je to povijesni pohod jer niti jedan Petrov nasljednik od apostolskog doba do Pavla VI. nije hodočastio u ovaj grad. Kršćani su u Nazaretu manjina, njih svega dvadesetak tisuća. Većinu, od ukupnog broja 85.000 stanovnika, čine Arapi muslimani.
Duhovnu skrb za domaće vjernike, ali i za hodočasnike vode franjevci Franjevačke kustodije koji su predstavnici Katoličke Crkve na kršćanskim svetim mjestima. Na području Svete zemlje ima oko 300 članova Kustodije, iz 30 različitih nacionalnosti. U svetištu Marijina navještenja u Nazaretu kao sakristan djeluje fra Siniša Srebrenović, rodom iz Bjelovara, član Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Hrvati na službi u Nazaretu su i fra Josip Cvitković koji pripada Splitskoj provinciji te fra Mate Miloš, član Australske provincije.
"Mi smo ovdje čuvari svetih mjesta, ne samo kamenja i muzeja, već i mjesne Crkve", tako fra Siniša ukratko opisao poslanje franjevaca u Svetoj zemlji. O vjernicima dodaje da su najvećim dijelom Arapi, kršćani koji u liturgiji koriste arapski jezik. Župa u Nazaretu broji oko 8 tisuća vjernika, što je znak živosti Crkve. Od sredine XIX. stoljeća ponovno je uspostavljena i biskupija, a od 1300. do 1840. godine čuvari vjere u narodu bili su samo franjevci.
"Situacija je bila slična onoj u BiH", dodaje fra Siniša i kaže da je njihova zadaća, kao i dijecezanskog klera, pomoći opstanak živoj Crkvi. Zbog toga i sredstva koja iz cijeloga svijeta tijekom godine dolaze za pomoć kršćanima u Svetoj zemlji, usmjeravaju za rad škola, domova, ali i kupnju zemljišta na kojima se izgrađuju stanovi kako bi se kršćanima dali u najam i tako im se olakšao ostanak u kršćanima svetim mjestima.
Na kraju susreta fra Siniša Srebrenović komentirao je i najavljeni dolazak pape Franje u Svetu zemlju od 24. do 26. svibnja.
"Čekamo papinu poruku. Zašto? Teritorij je ovdje nestabilan, a kršćani manjina. I stoga ga čekaju kao svoj glas koji je i glas Crkve, i ove Crkve koja plače. Nalazimo se na izvorima, a upravo tu je Crkva dosta ranjena. I zato će papin dolazak za kršćane biti veliko ohrabrenje."
