Pohod tog filma u Hercegovini je i susret s mjestima mučeništva i porijekla ubijenih franjevaca među kojima su i dvojica svećenika rodom iz Gorice. To su fra Nikola Križan Galić, ubijen u župnom uredu u Međugorju i fra Melkior Prlić, koji je odveden iz samostana na Širokom Brijegu i ubijen u Zagvozdu. Njegovo je tijelo među prvima ekshumiranima.

Ubijeni Goričani i franjevci iz župa Općine Grude

U obraćanju prisutnima na promociji, producentica filma i direktorica Laudata Ksenija Abramović s pijetetom je navela i imena ostalih među 66 ubijenih, a porijeklom su iz Općine Grude kojoj župa Gorica-Sovići pripada. Iz župe Drinovci je mučenik fra Krešimir Pandžić. Bio je profesor na Širokom brijegu, ravnatelj znamenite gimnazije, tri godine i provincijal hercegovačkih franjevaca. Ubijen je s petoricom subraće 6. veljače 1945. g. Partizani su ga strijeljali iznad crkve u Mostarskom Gracu. Njegovo tijelo je ekshumirano 1971. g. i pokopano u crkvi na Širokom Brijegu. Iz Drinovaca su i dr. fra Nikola Arkanđeo Nuić i fra Ljubo Borislav Pandžić, bili su profesori u franjevačkoj gimnaziji u Širokom Brijegu; dr. fra Andrija Radoslav Glavaš, fra Jure Anđelko Nuić, fra Franjo Emil Stipić i fra Jerko Žarko Leventić. Iz Ružića je fra Maksimilijan Jurčić, pomoćnik učitelja novaka i župni vikar na Humcu. Njega su komunisti uhitili u siječnju 1945. g. Bio je zatvoren u tamnici u Ljubuškom, a s oko 40 civila odveden je prema Vrgorcu gdje su svi ubijeni i bačeni u škrape. Ne zna se za njegov grob.

Bogata ranokršćanska i kulturna baština goričkog kraja

Abramović je izrazila poštovanje Goričanima kao žiteljima mjesta duge kršćanske baštine, kulture i tradicije. O tome svjedoči i crkva sv. Stjepana prvomučenika gdje je promocija održana. Izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike iz prvih stoljeća kršćanstva, 4.-6. st. i na temeljima starohrvatske crkve iz 9.-11.st. Uz crkvu na Čerigaju, koju su franjevci podigli 1843. g., najstarija je crkva u Zapadnoj Hercegovini koju je 1856. g. dao izgraditi fra Petar Bakula, istaknuti prosvjetitelj, pisac i pedagog.

„Izražavam poštovanje dubokim kršćanskim korijenima ovog plemenitog kraja, kojem su u razvoju pomogli upravo franjevci. Film ukazuje na okrutnu povijesnu činjenicu žrtve plemenitih, nedužnih, intelektualno, duhovno i moralno vrsnih ljudi, koji su služili Bogu, Crkvi i narodu, krčeći kršni hercegovački kraj. I po žrtvi tih ljudi broj duhovnih zvanja je rastao i opet potvrdio kako je plodna krv mučenika“ rekla je Abramović, podsjetivši da je ove godine 70. obljetnica od tog strašnog događaja koji je prošlih desetljeća bio zataškavan, a u široj javnosti, zbog komunističkog režima koji je to zlo i učinio, nije bio uopće, a kamoli dostojanstveno vrednovan. „Laudato ovim filmom to mijenja! Povijest hrvatskog naroda je mučenička, a proteklih desetljeća sustavno je bila lažirana. Laudato želi stvarati sadržaje koji otkrivaju oslobađajuću istinu za naš narod. To ćemo emitirati i na Laudato televiziji, u želji da se pokaže bogata i slavna prošlost hrvatskog naroda i Katoličke Crkve“ poručila je Abramović, potaknuvši prisutne da podrže osnivanje LTV-a i članstvom u Klubu prijatelja: „LTV će pratiti i vaše duhovno gibanje i biti veza s domovinom Hrvatskom, kako to činimo i po promociji ovog filma“.  

Prigodnu riječ je uputio i Ljubo Grizelj, načelnik Općine Grude. „Danas gledamo film koji će podsjetiti i na žrtve i na zločine. Jer iza svake žrtve stoji zločinac. 2014. godine radili smo popis  žrtava Drugog svjetskog rata i poraća i dobili brojku od 1301 žrtve. Sve njih obilježava jedna okolnost - nisu imali optužnice, nisu imali pravo na sud. Želim uputiti poruku mladima: 'Šuteći smo tiho saznavali istinu o zločinima. Danas moramo o njoj glasno govoriti.  Ne zaboravite istinu nikada jer ne znate kad će se istina opet pokušati maknuti'“, rekao je Grizelj.

Prisutnima se obratio i fra Vinko Mikulić, kustos Hrvatske franjevačke arehološke zbirke u Gorici. „Hvala Bogu da danas možemo slobodno govoriti. Istina kad tad dolazi na vidjelo. Istina o smrti 66 fratara koji su svojim životima svjedočili vjeru“, kazao je fra Vinko i pozvao na molitvu te je s okupljenima izmolio Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu.

Redateljica i scenaristica filma Nada Prkačin je rekla: „Vama koji ste pretrpjeli komunističke zločine i progone, ne treba posebno objašnjavati što se dogodilo širokobriješkim fratrima. Hvala vam što pamtite što se ovdje događalo i prenosite istinu svojoj djeci. Istinu treba govoriti glasno i nikada je se ni zbog čega ne treba odreći!“

Mario Bušić, predsjednik Matice hrvatske Grude te ujedno organizator i voditelj  programa   nadovezao se na govornike, rekavši: „Naši su fratri umrli iz ljubavi prema svojoj vjeri, a oni su je ubili iz mržnje prema vjeri.“

Na projekciji su bili nazočni i Stipe Marković, župnik župe Gorica-Sovići te Draženko Vranješ, predsjednik Općinskog vijeća Grude. Poštovanje događaju dolaskom izrazio je i ministar iz Vlade županije Zapadno-Hercegovačke dr. Stjepan Bogut, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi.

I tu je promociju dolaskom podržao fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva 'Fra Leo Petrović i 65 subraće'. Na angažiranom zauzimanju u organizaciji promocije filma, Abramović je zahvalila organizatorima, goričkoj bratovštini sv. Stjepana prvomučenika te prof. Mariu Bušiću, predsjedniku Matice hrvatske Grude. Ovim filmom završavaju Korizmene tribine u župi Gorica-Sovići 2015. u organizaciji Bratovštine sv. Stjepana.
 
Julienne Bušić film je prevela na engleski jezik

Obraćanje prisutnima Abramović je zaključila riječima: „Ne, nisam ga zaboravila i znam gdje sam došla. Dosta je reći – Taik! Dragi Goričani, iznjedrili ste velikog sina, intelektualca i hrvatskog domoljuba – Zvonka Bušića. I on je hrvatski mučenik na prijelazu 20./21. st. I on je utkan u duh ovog filma. Naime, Zvonko se, osvješten kako je to samo on znao biti, kao mladić išao spustiti do jame u Širokom Brijegu gdje su franjevci bili bačeni, želeći vidjeti to mjesto pogibije. Kad se saznalo za taj njegov čin, režim ga je zbog toga izbacio iz srednje škole. A njegova supruga velikog hrvatskog srca, Julienne Bušić - upravo ona je prevela ovaj film na engleski jezik - iz ljubavi prema svom mužu, našoj domovini, hrvatskom narodu i svim hrvatskim mučenicima. Hvala Julienne i Zvonku. Neka mu duša počiva u miru, u ljubavi prema Svevišnjem i domovini kojoj je svoj život i u tamnici posvetio“. Istaknula je da film nije samo spomen na mučeništvo franjevaca, nego i put objelodanjivanja istine stradanja svih hrvatskih žrtava partizansko-jugo-komunističke represije, koji desetljećima u svom poštovanju nisu imali glasa. „Zagovarali su naš narod i Crkvu! Neka duše svih mučenika počivaju u miru. Neka im je laka hrvatska gruda, u skladu s plemenitim imenom Grude koje nas je tako srdačno primilo“ zaključila je Abramović na još jednom dirljivom susretu hrvatske prošlosti i sadašnjosti, čija žrtva i spomen trasiraju bolju stazu budućnosti – na način da  naraštaj spoznaje tko je tijela i materijalno pustošio i gazio, a tko je uvijek iznova ustajao, podizao i gradio.

pobijeni.info
misija.slobodnadalmacija.hr