Središnja komemoracija žrtvama bleiburške tragedije i hrvatskog križnog puta povodom 70. obljetnice bleiburške tragedije održana je na Bleiburškom polju u Austriji u subotu 16. svibnja.
 
Organizator komemoracije bio je Počasni bleiburški vod, a liturgije, u ime Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu na čelu s dr. Tomislavom Markićem.

Visoka pokroviteljica komemoracije je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, te član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragan Čović. Umjesto Predsjednice na komemoraciji je nazočila njezina posebna izaslanica, predsjednica udruge Hrvatski križni put Bruna Esih.

U prisutstvu više od 60.000 bleiburških hodočasnika, kardinal se u homoliji osvrnuo na liturgijsko čitanje iz Pavlove poslanice Rimljanima: „Bog progovara Riječima koje padaju na tlo ovoga Bleiburškoga polja: 'Sve patnje sadašnjega vremena nisu ništa prema budućoj slavi koja se ima očitovati u nama'“.

Velik je to izazov za vjernike koji moraju pronaći odgovor na pitanje: „Zašto to Bog dopušta i koliko treba strpljenja da bi se vidjela Božja nagrada za dobro?“, poručio je kardinal Bozanić dodajući kako se bez vjere i nade, u takvim, najbolnijim trenucima, ostvaraju „ponori očaja“.

Trenutak kada je Isus završio svoj život „napuštenim krikom“, promatramo kao onaj u kojem se bez vjere i nade Boga nije moglo vidjeti – „pravednik je ubijen, a nasilnici slave pobjedi“, istaknuo je zagrebački kardinal.

Ali Raspeti je Uskrsnuo i „s time računamo kako bismo hrabro ulazili u svaku životnu tamu koja nije zadnja slika čovjekova povijesti“, rekao je kardinal Bozanić. „Tu se nalazi milosrdni Bog Otac koji nas zaodijeva svjetlom.“

Spominjući se 70. obljetnice „završetka velikih patnja u Drugome svjetskom ratu“ koje su bile obilježene „trima velikim zlima, fašizmom, nacizmom, komunizmom“ kardinal je naglasio kako je 1945. godina za zemlje zapadne Europe bila godina u kojoj je nastupilo oslobođenje od totalitarističkih ideologija, a u „Hrvatskoj kao i u zemljama srednje i istočne Europe došlo je do zamjene jednog režima s drugim - dotadašnji nacifašizam je zamijenio komunizam“.

Za nas je to značilo novi početak „progona, zatvora i ubijanja nevinih ljudi“ o kojima se nije smjelo govoriti do 1990.

Puno je primjera gdje su, posebno katolički vjernici, svećenici i laici tijekom rata trpjeli i bili progonjeni od fašista, a nakon rata od komunista. Primjer tomu je bl. Miroslav Bulešić.

„U našoj domovini posebno zadnjih godina ponovno se žele oživjeti sukobi i stare ideološke podjele za koje se vjerovalo da su prevladale. Raspiruje se mržnja, nameće se netrpeljivost i isključivost. Nekima kao da je stalo produbljivati neistine ne bi li se produžio sukob i nasilje iz vremena totalitarizma.

Nasuprot domoljubnom antifašističkom otporu iz Drugoga svjetskog rata danas se pojavljuje neka nova ideologija antifašizma s diskursom iz pedesetih godina prošlog stoljeća koju ne nalazimo u suvremenosti drugih europskih zemalja“, primijetio je kardinal Bozanić.

„Izmišljanje neke fašizacije Hrvatske hrani tu ideologiju i daje joj priliku da se njezini promicatelji predstavljaju borcima protiv tih navodnih pojava skrivajući pravu narav svoga djelovanja i ne dopuštajući da hrvatsko društvo raste u slobodi, zajedništvu i suživotu, u čežnji za napretkom, pravednošću i mirom u otklonjenosti od svakog totalitarizma“, dodao je zagrebački kardinal.

Za suvremen, miran i skladan razvoj hrvatskoga društva potreban odmak i otklon od svih ideologija zla 20. stoljeća, rekao je kardinal pozivajući: „Ne dopustimo ni da sjeme novih ideologija antifašizma i antikomunizma unosi nove stare podjele u našu svakidašnjicu. Kao vjernici pozvani smo u vjernosti evanđelju davati svjedočanstvo uvijek novog načina zajedništva“.

Svibanj 1945. u Hrvatskoj se pamti kao mjesec strašnih pokolja zarobljenih vojnika i civilnog pučanstva izručenih jugoslavenskoj vojsci od zapadnih saveznika.

Bleiburška tragedija je „zločin protiv čovječnosti što ga je sustavno izvršila jugoslavenska vojska pod znakom crvene zvijezde petokrake“, opisao je kardinal dodajući: „Na ovom polju počeo je križni put koji je nastavljen u kolonama smrti, neistraženim jamama i zloglasnim logorima i to sve bez sudova svjedoka i presuda s ciljem da se žrtvama zatre svaki spomen i trag groba.“

„Bleiburg i danas svjedoči o strahu koji se uvukao i proširio. Bojali su se mnogi, a čini se najviše naredbodavci i izvršitelji strašnih zločina. Zato je bilo uvedeno korjenito brisanje sjećanja i širenje laži sustavnom propagandi“, rekao je kardinal naglašavajući: „A Isus nam poručuje: 'Istina će vas osloboditi'.“

Zagrebački kardinal potom je postavio pitanje: „Bojimo li se istine? Vladaju li u Hrvatskoj snage koje ne žele da istina dođe na vidjelo? Kako inače objasniti nemar hrvatskih institucija da se dođe do istine o svim žrtvama, da se ispitaju sve jame, masovne grobnice i stratišta, da ih se dolično nađe da ih se dostojno označi bez obzira kojem narodu i vjerospovijesti pripadaju i bez obzira na kojoj su strani ili bez strane bili.“

„Potrebno je da se, koliko je moguće, popišu sve žrtve ideologije bez straha od istine na kojoj je strani bio veći broj stradalih“, rekao je kardinal Bozanić.

„U našoj zemlji natopljenoj krvlju važno je tražiti i istražiti istinu da ne bismo ostali zarobljeni u prošlost i stalno bilo izlagani potpirivanju mržnje kojom se hrane ideologije“, poručio je kardinal Josip Bozanić pozivajući: „Očekujemo da se hrvatske institucije i pojedinci zauzmu za sustavno iznošenje istine koja će nedvojbeno iznositi posljedice zločina, ali dopustiti i da progovori nada bez koje je budućnost zatvorena.“

Upućujući vjernike na kardinala blaženog Alojzija Stepinca koji je pozivao na praštanje i pomirenje, odnosno „očistiti sjećanja od mržnje, zavada, želje za osvetom, priznati bratom i onoga tko nam je nanio zlo, ne dopustiti da nas pobjedi zlo nego zlo svladati dobrim“,  jer „nam je pogled otvoren Kristovoj novosti“, kardinal je pozvao: „Otvorimo se boljoj budućnosti da opraštamo i tražimo oprost“ jer to je „put obnove hrvatskoga zajedništva, put obnove Hrvatske“.

„Ovo je polje hrvatske nade jer je u žrtvi nedužnih ostala živjeti čežnja za slobodom i molitvom“, rekao je kardinal Bozanić dodajući kako su svi nedužno stradali uvijek „sjeme nove snage i zajedništva“.

„Dragi vjernici, nismo ovamo došli nošeni slom strahom i progonstvom, nismo vođeni političkim motivima, nego smo djeca istoga Oca u molitvi i radost što smrt nema posljednju riječ (...) Danas se nismo došli vratiti u prošlost i ostati u njoj nego moliti za našu Domovinu, obitelji, djecu i mlade – samo tako ćemo biti osjetljivi u zauzetosti za istinu koja oslobađa“, zaključio je kardinal Bozanić.

Na misi je pjevao Katedralni muški zbor iz Zagreba predvođen maestrom Miroslavom Martinjakom i uz orguljašku pratnju Nevena Kraljića. Nakon mise uslijedila je molitva za žrtve islamske vjeroispovijedi koju je predvodio Aziz Hasanović te govori organizatora i visokih pokrovitelja. Komemoracije je završila polaganjem vijenaca.