Latinski jeruzalemski patrijarh potaknuo hodočasnike da se vrate u Svetu zemlju

Latinski jeruzalemski patrijarh kardinal Pierbattista Pizzaballa osvrnuo se u razgovoru za vatikanske medije na ono što se događa u Iranu, na građanske prosvjede koji su brutalno suzbijeni, napominjući da se u tome uočava potreba naroda koji traže mir, pravednost i dostojanstvo, kako u Iranu tako i drugdje, uključujući i Svetu zemlju. Izrazio je želju da se pronađu mirna rješenja i da se situacija ne pogorša. Ono što je sigurno jest da nitko ne bi trebao zanemariti želju za životom i pravednosti koja je sastavni dio savjesti svake osobe, izvijestio je Vatican News.

Kardinal se ovih dana nalazi u Jordanu gdje sudjeluje na susretu obilježenom dijalogom i formacijom koji okuplja šezdesetak svećenika Latinskog patrijarhata. Uz patrijarha su prisutna i trojica biskupa: vikar za Jordan monsinjor Iyad Twal, vikar za Jeruzalem i Palestinu monsinjor William Shomali (ujedno i generalni vikar) te vikar za Izrael monsinjor Rafic Nahra.

Posljedice sukoba

To je složena biskupija, opisao je kardinal Pizzaballa, koja obuhvaća četiri različite nacije, sve pogođene postojećim sukobom, ali na različite načine ovisno o području. Cijeli Bliski istok snažno je pogođen ratom, kako s emocionalnog, tako i s praktičnog gledišta. Ako su se u Jordanu posljedice ponajprije očitovale kroz obustavu trgovačkog života, s utjecajem na gospodarske aktivnosti i kretanje ljudi, u Gazi se pak vidi potpuno razaranje, dok se na Zapadnoj obali stanje neprestano pogoršava. Isto vrijedi i za Izrael, osobito za Galileju, gdje se sve više nazire razdvajanje između židovske većine i arapske manjine, uz probleme povezane s kriminalom, ponajprije u odnosima, a onda i u gospodarstvu. Tome treba dodati zatvorene granice i nedostatak dozvola koje Palestincima onemogućuju kretanje, što znatno utječe na život zajednice, napomenuo je latinski jeruzalemski patrijarh.

Razaranje Gaze

U posljednja tri mjeseca, otkako je započelo primirje, odnosno prva faza mirovnog procesa koji su predložile Sjedinjene Američke Države, humanitarna situacija u Gazi nije se mnogo promijenila. Više nema otvorenog rata, istaknuo je Pizzaballa, ali i dalje ima ciljanih bombardiranja. Ima više hrane nego prije, ali nedostaje lijekova. Ljudi umiru od hladnoće, ali i zbog nedostatka medicinske skrbi jer nedostaje antibiotika i osnovnih lijekova. Ukratko, za stanovništvo perspektive ostaju vrlo neizvjesne, napomenuo je.

Uskoro se očekuje najava tzv. board of peace, međunarodnog tijela koje vodi američki predsjednik Donald Trump i koje će nadzirati vladu tehnokrata koja bi trebala preuzeti upravljanje Gazom. Bit će vrlo teško shvatiti što će to tijelo moći učiniti, kako će funkcionirati i kako će se stvari promijeniti. Sve je još uvijek vrlo neizvjesno, mnogo toga treba učiniti, a ono što je sigurno jest da stanje ostaje u potpunosti razorno, upozorio je nadalje.

Poziv hodočasnicima da se vrate u Svetu zemlju

Kardinal Pizzaballa uputio je poziv hodočasnicima da se vrate u sve dijelove Svete zemlje, uključujući Jordan, odnosno onaj dio biskupije koji je mirniji, aktivniji i živahniji, gdje katolici čine najveći dio Latinskog jeruzalemskog patrijarhata i gdje vjernici, a osobito mladi pokazuju vrlo lijep i snažan osjećaj pripadnosti, ne samo Jordanu nego i kršćanskoj zajednici. Latinski jeruzalemski patrijarh zaključio je razgovor poticajem da se organiziraju hodočašća u Svetu Zemlju jer su sasvim sigurna. Hodočašće u Svetu zemlju je kao peto Evanđelje i osmi sakrament jer omogućuje istinsko iskustvo susreta s Isusom. Svatko može na savršen način biti kršćanin i bez odlaska u Svetu zemlju, ali ako odete tamo kršćanska vjera postaje snažnija i konkretnija, istaknuo je kardinal te pozvao vjernike da tamo dožive predivno iskustvo susreta s Isusom Kristom i njegovom ljudskošću.

Izvanredni konzistorij

Govoreći o nedavnom izvanrednom konzistoriju na kojem je sudjelovao, Pizzaballa je istaknuo njegovu važnost jer je to, kako je rekao, prvi konzistorij nakon dugo vremena, održan u vrlo pozitivnoj atmosferi s ciljem pokretanja dijaloga, međusobnog upoznavanja i boljeg definiranja nekih metoda zajedničkog rada.