Hrvatska predsjednica se s nizom čelnika zemalja Europske unije, prvenstveno srednjoeuropskih i istočnoeuropskih te baltičkih država, odazvala pozivu poljskog predsjednika Bronislawa Komorowskog da se ova velika obljetnica pobjede nad nacizmom održi u gradu u kojem je i počela „jedna od najvećih tragedija čovječanstva“, propuštajući tradicionalnu vojnu paradu u Moskvi šaljući time simboličnu poruku neslaganja s ulogom Rusije u ukrajinskoj krizi.

„Važnost ovoga skupa je u toleranciji, solidarnosti integraciji i povezivanju“, kazala je Grabar-Kitarović.

Iako predsjednica ovaj skup ne bi uspoređivala s mimohodom i vojnom paradom u Moskvi, jer ne želi izazivati podjele takve vrste, smatra da se službenoj Rusiji poruka mora uputiti.

Umjesto Moskve i tradicionalne parade na Dan pobjede 9. svibnja na Crvenom trgu, za obilježavanje velike obljetnice pobjede nad nacizmom Gdanjsk su izabrali i predsjednici Bugarske, Cipra, Češke, Estonije, Litve, Rumunjske i Ukrajine te dužnosnici Mađarske i Latvije i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon također je nazočio svečanosti u Gdanjsku, simbolu otpora ne samo nacizmu već i komunizmu, 8. svibnja je u Kijevu, a 9. svibnja i podno zidina Kremlja.

Predsjednica Grabar-Kitarović je, nakon svečanosti na Westerplatteu, ponovila kako je više nego ikada važno da Europa pokaže kako štuje suverenost, teritorijalni integritet i političku neovisnost svake države.

Također je istaknula važnost kulture mira, tolerancije, povjerenja i solidarnosti, što je moguće postići kroz europsku integraciju, uključujući i integraciju jugoistoka Europe.

Predsjednica je, zajedno s državnicima, željela naglasiti „važnost procesa europskog integriranja, procesa stvaranja Europe koja je slobodna, cjelovita, Europe koja je u miru, ali procesa koji još nije dovršen“, rekavši kako još puno toga ima za napraviti i kako smatra da je na dobrom putu.

„Ovdje je krenuo pokret Solidarnost koji se proširio diljem srednje i jugoistočne Europe i koji je potaknuo i druge zemlje na slobodoumno razmišljanje i stremljenje za slobodom, demokracijom i ljudskim pravima“, rekla je predsjednica.

Gdanjsk je europskim čelnicima srednje i istočne Europe te Baltika poslužio kao prilika za bojkot vojne parade u Moskvi zbog uloge Rusije u ukrajinskoj krizi i kao pozornica s koje su uputili poruku Europi da bude „odvažna“ i ne ponovi greške iz 30-ih godina 20. stoljeća te da „ne podilazi agresoru“ jer će dovesti u pitanje temeljne vrijednosti Europske Unije.

Iako najavljeni, na Westerplatteu nije bilo njemačkog i francuskog predsjednika Joachima Gaucka i Francoisa Hollanda. Njihove su zemlje predstavljali bivši šef njemačke države Horst Koehler i francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drian.

Gdanjsk je za brojne europske čelnike, nakon sve većih napetosti između Zapada i Rusije zbog ukrajinske krize poslužio kao alternativna proslava obilježavanja pobjede nad nacizmom, pa će raskošna parada na Crvenom trgu podno zidina Kremlja proći bez najviših čelnika Francuske, Njemačke, Velike Britanije i SAD-a.