Pokopu 726 žrtava prisustvovat će hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te slovenski predsjednik Borut Pahor kao i izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Božom Petrovom.

Misu zadušnicu predvodit će mariborski nadbiskup i metropolit mons. Alojzij Cvikl u 14 sati u mariborskoj katedrali sv. Ivana Krstitelja. U 16 sati nadbiskup Cvikl će predvoditi sprovodne obrede na groblju Dobrava u Mariboru, najavio je Tiskovni ured Slovenske biskupske konferencije.

Na misi zadušnici i pokopu sudjelovat će i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, te vojni biskup iz Bosne i Hercegovine mons. Tomo Vukšić.

Pokop nepoznatih žrtava na groblju Dobrava omogućit će da nakon identifikacije žrtve budu pokopane pojedinačno u obiteljskim grobovima, a bit će uređeno i zajedničko groblje na Teharju.

Javnim pogrebom posmrtnih ostataka dosad ekshumiranih žrtava iz Barbarina rova u rudniku Hude jame zatvara se postupak počet 3. listopada.

Tada je počeo prijenos posmrtnih ostataka prvih ekshumiranih žrtava, a obred je održao celjski biskup Stanislav Lipovšek. U propovijedi je naglasio kako nas je ovaj događaj potresao u dubinu duše, no ovdje nije kraj, smrt nije konac, nego ista utjeha i nada u vječni život s Isusom Kristom i svojom patnjom kraj Lazarova groba.

Roman Leljak, predsjednik Društva Huda Jama, a koji je otkrio i pokrenuo ovu eshumaciju, rekao je tada kako se radi na pražnjenju kompletnog okna gdje ima još, pretpostavlja se, oko 2000 ljudi i to bi trebalo biti završeno do sredine sljedeće godine.

Ovo je samo jedno od mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstva jugokomunista, ubijenih nakon Drugog svjetskog rata. U Hudoj jami je slovenska državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Poslije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, oko 10 posto žrtava su žene. Pretpostavke kažu kako je u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela, od kojih su oko 2000 Hrvati, 700 Slovenci i 300 Austrijanci. Jedno je to od brojnih stratišta i grobišta hrvatskih vojnika i civila ubijenih u Sloveniji u mjesecima svibnju i lipnju 1945.

Javnosti je ulaz u strašni rov prvi puta omogućen u rujnu prošle godine.