U Jeruzalemu smo kod jednog od hrvatskih tragova. Bio je red i doći do ovog mjesta, do oltara kojeg je posvetio blaženi Alojzije Stepinac i da ovdje pred likom svetog Nikole Tavelića molimo za kanonizaciju blaženoga Alojzija Stepinca, kazao je u nedjelju 10. siječnja u kapeli Apostolske nuncijature u Jeruzalemu zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sudionicima hodočašća koji su završili s pohodom i molitvom pred oltarom prvog hrvatskog sveca i mučenika Nikole Tavelića, čiji je oltar 25. srpnja 1937. godine posvetio tadašnji zagrebački nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac.

Dodao je kardinal Bozanić kao su Sveci posebno međusobno povezani, oni i nas povezuju u ovoj velikoj molitvi i želji svehrvatskog naroda da možemo proslaviti i na zemlji svečano proglašenje svetim našeg Alojzija Stepinca.

- Na ovom mjestu molimo i po toj nakani, a molimo osobito i po onim nakanama koje je tada u Svetu Zemlju donio blaženi Alojzije Stepinac pa se tako i mi pridružujemo u tu rijeku hodočašćenja i molitava koja seže sve do Božjeg prijestolja na nebesima - istaknuo je Kardinal.
 
Kardinal Bozanić je pojasnio kako je od 9. srpnja do 4. kolovoza 1937. godine nadbiskup Stepinac predvodio svehrvatsko hodočašće u Svetu Zemlju i tom je prigodom posvetio taj oltar u čast tada blaženog Nikole Tavelića na mjestu gdje je bilo planirano sagraditi zajedničko svetište slavenskih katoličkih naroda.
 
U tom je vidu, kako je podsjetio kardinal Bozanić, posvećen oltar bl. Taveliću, a daljnji planovi, prema kojima se željelo da poput drugih katoličkih naroda i hrvatski narod treba imati svoj znak u Isusovoj domovini, krenuli su drugim putem zbog raznih okolnosti i nadolazećih ratnih zbivanja.
 
Nadbiskup Stepinac je 1939. godine, u vidu proslave 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata, predao papi Piju XII. molbu za kanonizaciju bl. Tavelića te se zauzimao za njegovo proglašenje svetim, a dio njegove ideje da se u kripti bazilike Bogorodičina usnuća na Sionu podigne oltar Majci Božjoj Kraljici Hrvata djelomično je ostvaren 40 godina nakon Stepinčeva hodočašća u Svetu Zemlju kada je 1977. godine prigodom hrvatskog hodočašća, kojeg je predvodio zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić, postavljen mozaik Majke Božje Bistričke u prostorima nove bazilike u čast Blažene Djevice Marije u Nazaretu.
 
Molitva za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca te hrvatske marijanske popijevke koje je bl. Stepinac osobito volio, zvonko su odzvanjale Apostolskom nuncijaturom i kapelom, koja osim brončanog Tavelićevog reljefa poznatog hrvatskog kipara Ive Kerdića, u svojoj apsidi ima na staklima likove najpoznatijih svetica i svetaca koje štuju slavenski katolički narodi.
 
Kako je kardinal Bozanić primijetio, kad pape posjećuju Jeruzalem, a bili su i sv. Ivan Pavao II i Benedikt XVI. i Franjo, borave u Apostolskoj nuncijaturi i svatko tko dolazi u nuncijaturu dolazi u kapelu te vidi oltar s natpisom koji spominje hrvatski narod.

- Za tu smo hrvatsku prisutnost, koja se na tom važnom mjestu  osjeća i stalni je govor o hrvatskoj prisutnosti, trajno zahvalni bl. Alojziju Stepincu koji je to pokrenuo neposredno prije Drugog svjetskog rata - zaključio je kardinal Bozanić.
 
Nikola Tavelić se rodio oko 1340. godine u Šibeniku. Postavši franjevac i zaredivši se za svećenika, poslan je u misije u Bosnu, gdje se zalagao za obraćenje bogumila. Godine 1384. dolazi zajedno fra Deodatom iz Ruticinija u Palestinu i tu s druga dva brata, Petrom iz Narbone i Stjepanom iz Cunea, posvetiše se propovijedanju Evanđelja muslimanima. Sva četvorica su živjela u samostanu Brdo Sion, u vremenu muslimanske okupacije. Dana 11. studenoga 1391. pred kadijom su pročitali svoj govor u kojem opovrgavaju islam.
 
Pozvani da to opovrgnu, što su oni odlučno odbili, bili su  zatvoreni i mučeni a zatim dovedeni na trg i pozvani da opozovu svoje riječi. Budući da nisu opovrgli potvrđena je njihova osuda i bili su ubijeni. Kult sv. Nikole Tavelića i drugova mučenika je posvjedočen od XV. stoljeća, a deset godina nakon smrti bl. Alojzija Stepinca, papa Pavao VI. proglasio je bl. Tavelića zajedno s njegovom subraćom svetim u Rimu 21. lipnja 1970. godine. 
 
Kardinal Bozanić predvodio je misno slavlje prigodom proslave svetkovine krštenja Gospodinova u bazilici Isusova groba, u kojoj su od ranoga jutra pripadnici različitih kršćanskih zajednica koje imaju na to pravo, na svojim različitim obredima i jezicima, slavili liturgiju.