Papa Franjo: Molimo Duha Svetoga da pripremi put mira i jedinstva
Papa Franjo predvodio je u popodnevnim satima svoju prvu misu u sklopu hodočašća u Svetu zemlju povodom 50. obljetnice susreta Pavla VI. i patrijarha Atenagore u Jeruzalemu.
„Koliko samo svijet treba osobe koje su svjedoci mira. To je nužnost koju naš svijet također traži od nas: nositi mir, svjedočiti mir", rekao je Papa u svojoj homiliji usredotočenoj na temu mira. Misa je slavljena nedaleko od mjesta na kojem je Duh Sveti sišao na Isusa, nakon što ga je Ivan krstio u rijeci Jordanu. Među djela Duha Svetoga, podsjetio je Papa, ubraja se i „stvaranje sklada" i „unošenje mira u raznim sredinama i među različitim osobama". Različitosti ne smiju prouzročiti odbacivanje i prepreke, jer je različitost uvijek obogaćenje. Zbog toga zazovimo danas gorljiva srca Duha Svetoga i molimo ga da pripremi put mira i jedinstva, rekao je Papa u svojoj homiliji pozivajući sve da čine geste poniznosti, bratstva, opraštanja i pomirenja. „Te geste su preduvjet za pravi, čvrsti i trajni mir", dodao je.
Mir se ne može kupiti: to je dar kojeg treba strpljivo tražiti i vješto i znalački graditi malim i velikim gestama koje činimo u svom svakodnevnom životu. Mir se učvršćuje ako prepoznamo da smo svi iste krvi i da smo dio ljudskog roda; ako ne zaboravimo da imamo jednog nebeskog Oca i da smo svi njegova djeca, stvoreni na njegovu sliku i priliku, rekao je Papa. Papa je na kraju homilije pozdravio sve prisutna a posebno kršćane izbjegle s ratnih područja, Palestine, Sirije i Iraka.
Na misi su vjernici s Papom izmolili molitvu za mir na Bliskom istoku.
Donosimo Papinu propovijed u cijelosti:
U današnjem Evanđelju slušamo kako Isus daje obećanje svojim učenicima: “I ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek” (Iv 14,16). Prvi Branitelj je sam Isus; drugi je Duh Sveti.
Nismo daleko od mjesta na kojemu je Duh Sveti u svojoj snazi sišao na Isusa iz Nazareta nakon što ga je Ivan krstio na rijeci Jordan (usp. Mt 3,16). Današnje Evanđelje i ovo mjesto na koje sam, po Božjoj milosti, došao kao hodočasnik, pozivaju nas na razmatranje o Duhu Svetomu i svemu onome što nam je on donio po Kristu i po nama. Ukratko, možemo reći da Duh Sveti čini tri stvari: on pripravlja, on pomazuje i on šalje.
Prilikom krštenja Duh Sveti je sišao na Isusa kako bi ga pripremio za njegovo poslanje spasenja, poslanje onoga koji je Sluga, koji je u svojoj poniznosti i blagosti spreman dati sebe do kraja. Međutim, Duh Sveti je prisutan od samog početka povijesti spasenja te je on na djelu u Isusovom životu od trenutka njeovog začeća u utrobi Djevice Marije iz Nazareta po čudesnom događaju Utjelovljenja: „Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti,“ reče anđeo Mariji. „I roditi ćeš sina i nadjenuti mu ime Isus” (usp. Lk 1,35). Zatim je Duh Sveti djelovao po Šimunu i Ani onoga dana kada je Isus prikazan u Hramu (usp. Lk 2,22). Njih dvoje su iščekivali Mesiju te su oboje bili nadahnuti Duhom Svetim. Kada su ugledali dijete Šimun i Ana su odmah znali da je to onaj kojeg je narod toliko dugo iščekivao. Tada su u svojoj radosti zbog susreta s Otkupiteljem izrekli proroštva te su na određeni način time poslužili u pripravi susreta između Mesije i naroda.
Sva su ova različita djela Duha Svetoga dio skladnog djelovanja, samog božanskog plana ljubavi. Poslanje Duha Svetoga je zapravo donijeti sklad – on sam i jest sklad – donijeti mir u različitim situacijama i među različitim ljudima. Različitost ideja i osobnosti ne bi trebala biti okidačem odbacivanja ili uzrokom stvaranja prepreka, jer različitost uvijek obogaćuje. Stoga danas, s vatrom u srcima, zazivamo Duha Svetoga i molimo ga da pripravi put do mira i jedinstva.Duh Sveti također pomazuje. On je iznutra pomazao Isusa i danas pomazuje njegove učenike kako bi imali misao Kristovu i tako živjeli život u miru i zajedništvu. Po pomazanju Duhom naša je ljudska narav zapečaćena svetošću Isusa Krista te mi konačno možemo ljubiti svoju braću i sestre istom ljubavlju koju Bog ima za nas. Trebamo, dakle, pokazati konkretne znakove poniznosti, bratstva, opraštanja i pomirenja. Ovi znakovi preduvjet su istinskog, stabilnog i trajnog mira. Zamolimo Oca da nas pomaže kako bismo mogli do kraja postati njegova djeca, da se što više suobličujemo Kristu i naučimo jedni drugima biti braća i sestre. Stoga, stavljajući po strani sva naša nezadovoljstva i podjele, možemo jedni drugima iskazati bratsku ljubav. Ovo Isus traži od nas u Evanđelju: „Ako me ljubite, zapovijediti ćete moje čuvati. I ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek” (Iv 14,15-16).
Na kraju, Duh Sveti šalje. Isus je onaj koji je poslan, ispunjen Duhom Očevim. Pomazani tim istim Duhom, mi smo također poslani kao nositelji i svjedoci Mira koji ne može biti kupljen; to je dar koji se strpljivo traži i „usavršava“ po djelima, velikim i malim, u našem svakodnevnom životu. Put prema miru bit će osnažen kada shvatimo da nam je porijeklo svima isto i da smo svi članovi jedne ljudske obitelji; nemojmo zaboraviti da svi imamo istog nebeskog Oca i da smo svi njegova djeca stvorena na njegovu sliku i priliku.
Upravo u tom duhu grlim sve vas: Patrijarha, svoju braću biskupe i svećenike, posvećene muškarce i žene, vjernike laike, svu djecu koja danas primaju Prvu svetu pričest, zajedno s njihovim obiteljima. Također s ljubavlju grlim brojne kršćanske izbjeglice iz Palestine, Sirije i Iraka: molim vas da svojim obiteljima i zajednicama prenesete moje pozdrave i poruku da sam uz vas.
Dragi prijatelji! Duh Sveti je sišao na Isusa na Jordanu time ga uvevši u svoje djelo otkupljenja kako bi svijet oslobodio od grijeha i smrti. Zamolimo Duha Svetoga da pripravi naša srca na susret s našom braćom i sestrama, kako bismo nadišli različitosti ukorijenjene u našim političkim mišljenjima, jezicima, kulturama i vjerama. Zamolimo ga da naše cijelo biće Duh Sveti pomaže uljem svoje milosti, koje zacijeljuje rane nanesene pogreškama, nerazumijevanjima i svađama. I zamolimo ga da nas pošalje, u poniznosti i blagosti, na zahtjevan, ali obogaćujući put u potrazi za mirom.
