„Rast temperature i razine mora, zagrijavanje atmosfere, tropski i drugi cikloni, te promjene u oborinama prijete ne samo okolišu i razvoju malih otočnih država nego i njihovoj opstojnosti. Svi smo moralno obvezni napredovati mijenjajući prije svega pristup razvoju, ciljajući na energetsku učinkovitost i na zamjenu fosilnih goriva“, upozorio je u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, nadbiskup Bernardito Auza, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima.
 
Politika, religija, ekonomija, znanost, svatko ima dati svoj prinos, a pristup treba biti opći, jer su, kako veli enciklika 'Laudato sì', okolišna i društvena kriza nerazdvojive, smatra nadbiskup Auzo.
 
Promatrač Svete Stolice potaknuo je svjetske vođe da na skorom pariškom skupu o klimi, mjesto „logike probitka“ preuzme „odgovornost“; da se poveća financijsko ulaganje u održivi razvoj te da bogatije države pomognu siromašnijima kako bi stekle bolji pristup obnovljivim energijama.
 
„Dakle strah da bi otočne države mogle nestati, stvaran je, a najviše zabrinjava porast morske razine“, objasnio je ravnatelj Zavoda za geološke znanosti i izvore u Pisi Antonello Provenzale.
 
„Najviše zabrinjava neujednačen razvoj, koji je u posljednjim godinama postao još brži. Očekuje se da bi se razina mora u sljedećih osamdeset godina mogla podignuti za pedesetak centimetara, što je vrlo mnogo, jer će se odraziti na nizinska područja u svijetu, posebice na pacifičke otoke, također i na Maldive u Indijskom oceanu, otočje Fidži, čije se stanovništvo namjerava preseliti drugdje, te Mikronezijsko i Kapverdsko otočje“, pojasnio je ravnatelj Provenzale dodajući: „Te države uopće nisu sudjelovale u klimatskim promjenama, stoga treba da mislimo na njih ne samo kad su u pitanju godišnji odmori, nego i kada im prijeti stvarna opasnost.“
 
Na primjedbu kako će rast morske razine povećati slanost tla i zemnih voda, rekao je da će se najviše odraziti na podzemne vode u priobalju. „Podzemne vode su vode budućnosti i stoga je shvaćanje utjecaja slanosti na podzemne vode i njihovo korištenje vrlo važan problem ne samo za otoke nego i za kontinentalne krajeve“, ustvrdio je Provenzale.
 
O očekivanjima od pariškoga skupa o klimi, rekao je da su nadanja velika, iako pokazatelji ne ohrabruju. „Mnogo se raspravlja, ali je vrlo teško ostvariti sporazum. Problem nije lak, jer je u pitanju budućnost, stoga se s njim valja sučeliti usvajajući zahtjevne, skupocjene i neugodne odluke“, primijetio je Provenzale.
 
Glavni cilj je smanjenje stakleničkih plinova, no nije ga lako ostvariti jer zahtijeva niz promjena u proizvodnji energije, u industrijskoj strukturi, rekao je Provenzale.
 
„Osim što je teško ostvariv, tu su i primjedbe da bi temperatura rasla i kad bi se ispuštanje stakleničkih plinova 'zaledilo', te da se stoga valja prilagoditi sadašnjem stanju. To zapravo znači da bi u poljodjelstvu trebalo stvoriti biljne vrste otpornije na sušu nego na ekstremne vremenske prilike, preispitati strategiju upravljanja vodom kao i strategiju javnoga zdravstva. Jedno i drugo valja istodobno ostvarivati. Europska unija zahtijeva da svaka država osmisli strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama“, zaključio je Provenzale.