Ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin je britanski nacrt rezolucije u povodu 20. godišnjice srebreničkog pokolja nazvao „nekonstruktivnim, neprijateljskim i politički motiviranim“.

Dan ranije je Rusija predložila da umjesto genocida u dokument uđe da se radi o „najtežim zločinima koji izazivaju zabrinutost međunarodne zajednice“.

Kina, Nigerija, Angola i Venezuela su bile suzdržane, dok je ostalih 10 članica Vijeća glasovalo za britanski prijedlog rezolucije. Glasovanje je bilo odgođeno za jedan dan jer su Velika Britanija i SAD pokušale uvjeriti Rusiju da se suzdrži od veta.

Tekst rezolucije čije usvajanje predlagala Velika Britanija sadrži jasnu kvalifikaciju zločina u Srebrenici počinjenih 1995. godine kao genocida nad Bošnjacima te poziva na odavanje počasti žrtvama ali i na trajno uvažavanje nepobitnih povijesnih činjenica kako se sličan zločin više nikada ne bi ponovio.

Britanskom su se prijedlogu oštro usprotivile vlasti Srbije i Republike Srpske. U Beogradu i Banja Luci drže neprihvatljivim kvalificiranje srebreničkog zločina kao genocida iako je britanska rezolucija samo podsjetila na odgovarajuće presude koje su o tome donesene na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) i Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Srbija je 2010., u procesu približavanja Zapadu, usvojila deklaraciju u kojoj osuđuje pokolj kao „težak zločin“, ali je izostalo spominjanje genocida.

Pokolj u Srebrenici 1995., u kojem su bosanski Srbi ubili gotovo 8000 muslimana, Međunarodni sud pravde (ICJ), najviša pravna instanca UN-a, priznao je kao genocid 2007.

Beograd drži kako rezolucija neopravdano zapostavlja srpske žrtve tijekom rata u BiH te tvrdi kako to neće pridonijeti pomirenju.