Nakon pregovora koji su trajali čitavu noć, Njemačka, Francuska, Rusija i Ukrajina, u četvrtak 12. veljače, na samitu u Minsku postigle su dogovor o Ukrajini, iako su na putu do mira u toj zemlji ostale još mnoge prepreke.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, jedna od pokroviteljica pregovora u Minsku, i ruski predsjednik Vladimir Putin različito su objasnili razloge zašto je pregovaračima trebalo više od 16 sati da bi došli do dogovora.

Kao dodatna potvrda krhkosti dogovora, stigla je informacija glasnogovornika ukrajinske vojske koji je javio da je tijekom noći iz Rusije u istočnu Ukrajinu stiglo oko 50 tenkova, 40 raketnih sustava i 40 oklopnih vozila. Te informacije nije bilo moguće provjeriti, a Rusija ih odbacuje kao neutemeljene.

Dogovor predviđa primirje između ukrajinskih postrojbi i proruskih separatista koje bi trebalo stupiti na snagu u nedjelju, 15. veljače, nakon čega bi uslijedilo povlačenje teškog oružja s crte bojišnice i ustavna reforma kojom bi istok Ukrajine dobio veću autonomiju.

"Najvažnija stvar koja je postignuta jest da se treba proglasiti opće primirje, bez ikakvih uvjeta, sa subote na nedjelju", rekao je novinarima ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

Putin je rekao da su predstavnici Ukrajine krivi jer su se oduljili pregovori, koji su predstavljali kulminaciju francusko-njemačke diplomatske inicijative koja je uslijedila nakon jačanja borbi u kojima su separatisti probili crtu razgraničenja utvrđenu ranijim dogovorom o prekidu vatre.

Merkel je pak rekla kako je Porošenko "učinio sve kako bi omogućio kraj krvoprolića", dok je Putin po njezinim riječima izvršio pritisak na separatiste kako bi pristali na primirje pred kraj pregovora.

Na summitu u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije koja je saveznica s Rusijom, bila je vidljiva napetost između Putina i drugih državnika i na kraju se oni nisu pojavili zajedno kako bi objavili ishod razgovora.

Borbe su destabilizirale Ukrajinu vojno i gospodarski. Kad je postignut dogovor, Međunarodni monetarni fond je ponudio Ukrajini 40 milijardi dolara pomoći kako bi izbjegla financijski slom.

Dogovor se odnosi na neke od glavnih spornih točaka, uključujući i "demarkacijsku crtu" koja dijeli separatiste od ukrajinskih postrojba, dok su pobunjenici zahtijevali da ona uključi njihova napredovanja u posljednjoj ofenzivi nakon primirja.

Postignuto je kompromisno rješenje prema kojemu će pobunjenici povući oružje s crte određene ranijim dogovorom postignutim u rujnu u Minsku, dok će Ukrajinci povući oružje sa sadašnje bojišnice.

Ukrajina će također preuzeti nadzor nad svojom granicom s Rusijom, ali u dogovoru s pobunjenicima i nakon što područja na istoku zemlje dobiju veću autonomiju u okviru ustavne reforme krajem 2015.

Primirje i povlačenje teškog oružja nadzirat će Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

"Uspjeli smo se dogovoriti o glavnim pitanjima", rekao je Putin ruskim novinarima.

"Zašto je trajalo tako dugo? Mislim da je to zbog činjenice da kijevske vlasti još uvijek odbijaju stupiti u izravni dodir s predstavnicima narodnih republika Donecka i Luhanska", pojasnio je ruski predsjednik, govoreći o dvije regije pod nadzorom pobunjenika na istoku Ukrajine.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande posebno su razgovarali s predstavnicima medija iz svojih država, dok su iz Porošenkove tiskovne konferencije bili isključeni ruski novinari.

Hollande je rekao da još predstoji mnogo posla u ukrajinskoj krizi, ali on smatra da je dogovor realna šansa za poboljšanje situacije. Proruski separatisti, za koje se u jednom trenutku činilo da će odbaciti dogovor, ipak su ga prihvatili, rekao je francuski predsjednik.

Proruski separatisti u srijedu su bili pojačali vojni pritisak na Kijev pokrećući jednu od najžešćih bitaka od početka rata, ubivši 19 ukrajinskih vojnika u napadima blizu željezničkog čvorišta Debalceva.

Nakon jačanja borbi, Washington je počeo otvoreno govoriti o naoružavanju Ukrajine kako bi se obranila od "ruske agresije", što bi povećalo vjerojatnost rata u srcu Europe u čijoj bi pozadini bili bivši protivnici iz Hladnog rata.

Očekuje se da će rezultati summita u Minsku utjecati na raspravu na summitu Europske unije u četvrtak u Bruxellesu, na čijem dnevnom redu su i sankcije Rusiji. Dogovor iz Minska mogao bi dovesti do ublažavanja stajališta prema Moskvi.

Summit u Minsku događao se u trenutku kad je Međunarodni monetarni fond odlučivao o paketu pomoći Ukrajini kako bi ju se spasilo od stečaja. MMF je privremeno pristao na 17,5 milijardi zajma Ukrajini, što je dio paketa od 40 milijardi, rekla je ravnateljica MMF-a Christine Lagarde.

Kijev i NATO optužuju Rusiju da opskrbljuje separatiste ljudstvom i oružjem, a Moskva niječe svoju umiješanost u borbe za područje koje Putin naziva "novom Rusijom".

Kad su svojedobno francuski predsjednik i njemačka kancelarka najavili svoju mirovnu inicijativu, činilo se da su proruski separatisti odlučni zacementirati svoja osvajanja uoči dogovora. Kolone vojnika bez znakovlja, koji govore ruskim jezikom, danima su se kretale oko Debalceva, gdje se posljednjih dana vode žestoke borbe.

Rusija je sa svoje strane granice započela vojne vježbe u 12 regija, u kojima sudjeluje više od 30 raketnih pukovnija, objavila je u četvrtak agencija RIA, prenoseći informacije dužnosnika ruskog ministarstva obrane.