Na Haaškom sudu izriče se presuda šestorici Hrvata iz BiH – bivšem predsjedniku Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranku Prliću, ministru obrane Bruni Stojiću, dvojici načelnika Glavnog stožera HVO-a Milivoju Petkoviću i Slobodanu Praljku, zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću te predstojniku Odjela za zatočene Berislavu Pušić.

Jadranko Prlić je proglašen krivim i osuđen na 25 godina zatvora.

Bruno Stojić je proglašen krivim i osuđen na 20 godina zatvora.

Slobodan Praljak je proglašen krivim i osuđen na 20 godina zatvora.

Milivoj Petković je proglašen krivim i osuđen na 20 godina zatvora.

Valentin Ćorić je proglašen krivim i osuđen na 16 godina zatvora.

Berislav Pušić je proglašen krivim i osuđen na 10 godina zatvora.

Ukupno su dobili 111 godina zatvora.

"Vijeće je većinom glasova, uz moje suprotno mišljenje, presudilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH bio međunarodni sukob. Vojnici HV-a zajedno su se borili sa vojnicima HVO-a", rekao je sudac Antonetti.

Republika Hrvatska vršila je opću kontrolu nad vlastima prvo Zajednice Herceg-Bosne a potom Republike Herceg Bosne, dodao je.

Sudac je u zaključku presude kazao da je Vijeće većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg, usvojilo da je većina zločina na muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne, konkretno zločini iz 21 od 26 točaka optužnice, počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Sudac je kazao da je Vijeće većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg, usvojilo da je počinjen udruženi zločinački pothvat. Vijeće je većinom glasova odlučilo da je postojao udruženi zločinački pothvat koji je za cilj ima stvaranje hrvatskog entiteta kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje naroda koji se treba ili pripojiti Hrvatskoj ili biti država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

U zaključku je kazao da je i Franjo Tuđman sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu te da je sudjelovao u odluci da se u Herceg-Bosni promijeni etnička struktura.

U zaključku presude su počinjeni zločini za koje se terete optuženi okarakretizirani kao zločini protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te povrede ženevskih konvencija, počinjene progonom, ubojstvima, razaranjem, zatočenjem u logorima, deportacijama bosanskih muslimana i drugih ne-Hrvata na području Herceg-Bosne od siječnja 1993. do travnja 1994. godine.

Tužitelji su zatražili da se optuženu šestoricu Hrvata proglasi krivima te su za premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića zatražili 40 godina zatvora, za zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića 35, a za načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića 25 godina zatvora, dok su obrane zatražile njihovo oslobađanje.

Oni su se dobrovoljno predali 5. travnja 2004. Suđenje je počelo 26. travnja 2006. i pretvorilo se u jedno od najduljih i najkompleksnijih suđenja pred Haškim sudom. Tužiteljstvo je izvelo 145 svjedoka a obrana je izvela 61 svjedoka. Samo je dokaznih predmeta izvedeno oko deset tisuća.

Izvor: Hina