"Mogu smireno otići. Dobar sam boj bio, utrku završio, vjeru sačuvao" - bile su mu posljednje riječi. Za papu je Pavao VI., pravim imenom Giovanni Batista Montini, izabran 1963. nakon smrti Ivana XXIII., upravo u tijeku Vatikanskog koncila.

Crkvu je nastavio voditi stazama svog prethodnika pa je Vatikanski koncil zaključio s mnogim važnim odlukama. Misa se napokon mogla služiti na materinjim jezicima, proširen je kardinalski zbor, ukinut je indeks zabranjenih knjiga, a Sant'Uffizio pretvoren u Kongregaciju za nauk vjere. Na čelo te "čuvarice crkvenih zakona" imenovao je tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Franju Šepera.

U doba pojave kontracepcijske pilule novi je papa objavio encikliku "Humanae vitae", o svetosti ljudskoga života. Zanimljivo je da je Pavao VI. prvi nasljednik na Petrovoj stolici koji je putovao izvan granica Europe. Posjetio je Ameriku i na 20. obljetnicu Ujedinjenih naroda pozvao na mir u tadašnjem hladnoratovskom svijetu. Radi pomirenja s kršćanskim crkvama posjetio je Jeruzalem i Carigrad, gdje se susreo s patrijarhom Atenagorom. Za pontifikata Pavla VI. ponovno su uspostavljeni i diplomatski odnosi između Jugoslavije i Svete Stolice, koje je Tito prekinuo 1952. zbog imenovanja Stepinca kardinalom. Papa je administrativno podijelio Crkvu u Hrvata na četiri nadbiskupije: Zagrebačku, Splitsku, Riječku i Sarajevsku, dok je Zadarska ostala neposredno podređena Svetoj Stolici. Šibenskog franjevca Nikolu Tavelića uzdignuo je na oltar svetosti.

Mnogi kažu da je Pavao VI. umnogome utro put svojim nasljednicima, pa i najomiljenijem papi naših dana sv. Ivanu Pavlu II.

Papa Pavao VI. bit će proglašen blaženim 19. listopada 2014. godine.