Istaknuo je da svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije izražava veličinu Božje ljubavi: on ne samo da oprašta grijeh, nego u Mariji i sprječava izvornu krivicu, koju svaki čovjek nosi pri dolasku u svijet. Ljubav Božja nam prethodi, pretječe nas i spašava nas, naglasio je Sveti Otac.

Toliko jednostavan, koliko i simbolično snažan čin, koji ističe primat milosti, tako je Papa nazvao svečanost otvaranja Svetih vrata, izvršenu u prisutnosti više od 50.000 vjernika, mnoštva svećenika i biskupa te pape u miru, Benedikta XVI., koji je prvi nakon pape Franje prošao kroz Sveta vrata.

Osvrćući se u homiliji na evanđeoski izvještaj Gabrijelova navještenja Mariji, napomenuo je kako je Djevica prije svega pozvana radovati se zbog onoga što joj je Gospodin učinio.

-Otajstvo koje nadilazi svaku sposobnost razuma postaje za nju motiv radosti, vjere i predanosti. Punina milosti može preobraziti srce i učiniti ga spremnim na tako velik čin koji će promijeniti povijest čovječanstva – kazao je papa Franjo.

Početak povijesti grijeha u Edenskom vrtu razrješava se u naumu ljubavi koja spašava. Rekao je kako uvijek postoji iskušenje neposluha, koje se izražava u želji projektirati svoj život neovisno o Božjoj volji. Međutim, povijest grijeha razumljiva je samo u svjetlu ljubavi koja oprašta. Da je sve ostalo predano grijehu, bili bismo najbjedniji među stvorenjima. Međutim, obećanje pobjede Kristove ljubavi sve obavija u Očevo milosrđe. Bezgrješna je Djevica povlaštena svjedokinja tog obećanja, kao i njegova izvršenja, ustvrdio je Sveti Otac.

-Izvanredna je godina također dar milosti, a proći kroz Sveta vrata znači otkriti dubinu Očeva milosrđa koje sve prihvaća i svakome osobno ide ususret. On nas traži, on nam dolazi ususret. Koliko je krivo prema Bogu i njegovoj milosti na prvome mjestu isticati da Božji sud kažnjava grijehe, bez da prije naglasimo da su u njegovom milosrđu grijesi oprošteni – naglasio je Papa, poželjevši da Jubilej bude vrijeme rasta u vjeri u Božje milosrđe.

Papa Franjo je rekao kako milosrđe trebamo pretpostaviti osudi, a u svakom slučaju će Božji sud uvijek biti u svjetlu njegova milosrđa. Poželio je da nas prolaz kroz Sveta vrata učini sudionicima tog otajstva ljubavi i nježnosti. Pozvao je da napustimo svaki oblik straha i bojazni, jer oni ne pristaju čovjeku koji je voljen. Živimo umjesto toga radost susreta s milošću koje sve preobražava.

Papa je također podsjetio na vrata koja su saborski oci otvorili prema svijetu prije 50 godina. Pedeseta obljetnica Drugog vatikanskog sabora nije važna samo zbog bogatstva dokumenata koje je iznio, nego zato što je Koncil, prema riječima pape Franje, bio istinski susret Crkve i ljudi našega vremena; susret koji je potaknuo Crkvu da izađe iz plićaka u kojima je mnogo godina bila zatvorena sama u sebe, ne bi li s entuzijazmom ponovno pošla misijskim putem.

Sveti Otac je rekao kako je to bio nastavak hoda ususret svakome tamo gdje živi. Tamo gdje je i jedna osoba, Crkva je pozvana poći i donijeti radost evanđelja; donijeti Božje milosrđe i oprost. Papa je stoga u Saborskoj obljetnici prepoznao misijski zalet, koji nam je s jednakom snagom i entuzijazmom opet uhvatiti.

-Jubilej nas potiče na tu otvorenost i obvezuje nas da ne zanemarimo duh koji je proizašao iz Drugog vatikanskog sabora, duh Samarijanca, kako je podsjetio bl. Pavao VI. na zaključku Sabora. Proći danas kroz Sveta vrata poticaj je da usvojimo milosrđe dobroga Samarijanca – zaključio je Sveti Otac.