Konklave za izbor novog pape počinju u utorak, 12. ožujka, misom za izbor Petrova nasljednika - "Pro Eligendo Papa" u Bazilici sv. Petra u Vatikanu. Misu predvodi dekan kardinalskog Zbora kardinal Angelo Sodano. Ulaz na misu u Baziliku sv. Petra je slobodan, a popodnevni dio obreda ulaska u konklave počinje molitvom i procesijom kardinala izbornika. Tijek događaja možete uživo pratiti na linkovima ewtn.co.uk i news.va.

Konklave su zasjedanje Kardinalskog zbora Katoličke crkve s ciljem izbora novog biskupa Rima, odnosno Pape, i najstarija su metoda izbora čelnika neke institucije u svijetu.

Konklave (od latinskog 'cum clave' - pod ključem) u obliku sličnom današnjem ustanovljene su 1274. odlukom pape Grgura X. On je potaknut dugom povijesti političkog upletanja u izbor papa i dugim razdobljima sedisvakancije (upražnjena mjesta rimskog biskupa), odlučio da se kardinali izbornici moraju izolirati, zaključati izvana i da ne smiju otići dok ne izaberu novog papu.

Papa Pavao VI. propisao je 1970. da u konklave mogu samo kardinali mlađi od 80 godina, a Ivan Pavao II. apostolskom konstitucijom "Universi Dominici Gregis" njihov je broj limitirao na maksimalno 120. Za izbor novog Pape potrebne su dvije trećine glasova i njegov pristanak na dužnost.

Po donedavnim propisima, konklave su se morale sazvati najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti Pape ili od njegova odreknuća od službe, ali je Benedikt XVI. ukazom (motu proprio) kardinalima dopustio da izađu iz tog vremenskog okvira ako smatraju potrebnim.

Od 1846. konklave se bez iznimke održavaju u Sikstinskoj kapeli, najpoznatijoj među kapelama Apostolske palače, slavnoj po svojoj arhitekturi i freskama renesansnih majstora Michelangela, Botticellija i drugih po zidovima i na stropu.

Kardinali tijekom konklava glasaju u Sikstinskoj kapeli, ali su za njihova trajanja smješteni u obližnjem Domu svete Marte. Iako služi i u druge svrhe, ta petokatnica izgrađena tijekom pontifikata Ivana Pavla II. najpoznatija je baš kao rezidencija kardinala tijekom konklava. Ima 128 soba, a kardinalima se njihove dodjeljuju ždrijebom. Za trajanja konklava sve radijske, televizijske i telefonske veze prekidaju se jer kardinali moraju biti izolirani od vanjskog svijeta i mogućih utjecaja na njihovu odluku.

Izbor za novoga Papu ritual je bogat tradicijom i simbolikom, tajnovitošću i gregorijanskim napjevima. Na dan početka konklava, kardinali ujutro slave misu "Pro Eligendo Papa" (za izbor Pape), a zatim u procesiji uz Litanije svih svetih i "Veni, Creator Spiritus" (O dođi, Stvorče, Duše svet) kreću u Sikstinsku kapelu. U njoj će prvo položiti prisegu da će poštivati proceduru izbora propisanu apostolskim konstitucijama i zavjet šutnje. Kardinali prisegu polažu pojedinačno, držeći ruku na Evanđelju.

Kardinali će prije početka glasovanja čuti nagovor za to posebno zaduženog svećenika kojim im se izlaže stanje u kojem se Crkva nalazi i sugeriraju kvalitete potrebne za novog Papu. Nakon toga, ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja uzvikne "Extra omnes" (svi van) i zatvara vrata.

Prvog dana konklava kardinali glasuju samo jednom, a u sljedećim danima dvaput prijepodne i dvaput popodne.

Ako nakon tri dana nema rezultata, dolazi do prekida glasovanja najviše na jedan dan koji je posvećen molitvi, sastancima, promišljanju i duhovnoj obnovi. Taj se postupak ponavlja bude li novih sedam krugova glasovanja bez izbora Pape.

Samo glasovanje sastoji se od tri faze. U prvoj se pripremaju i distribuiraju glasački listići te se ždrijebom izvlače imena devetorice kardinala koji će sudjelovati u procesu. Trojica su brojači glasova, trojica su "infirmari" (zaduženi za skupljanje glasova bolesnih kardinala), a trojica su revizori.

Glasački listići su pravokutni, na njihovu gornjem dijelu piše "Eligo in Summum Pontificem" (Za vrhovnog svećenika biram), a u donjem je dijelu prostor za ime, koje mora biti jasno napisano tiskanim slovima. Kardinali listiće ostavljaju u posebnu posudu - urnu smještenu na oltaru Sikstinske kapele, točno ispred Michelangelova "Posljednjeg suda". Pritom izgovaraju: "Pozivam za svjedoka Isusa Gospodina koji će biti moj sudac, da svoj glas dajem onome za kojeg, pred Bogom, mislim da treba biti izabran".

Kad svi kardinali završe s glasovanjem, brojači prvo provjeravaju je li broj listića jednak broju izbornika. Ako je to u redu, prelazi se na samo brojanje glasova. Prva dvojica brojača ime pročitaju šutke, a treći na glas i zatim listić probuši iglom kroz riječ "eligo" kako ne bi došlo do dvostrukog brojanja. Revizori sve kontroliraju.

Iskorišteni listići se spaljuju nakon jedinog glasovanja prvog dana konklava i zatim nakon svaka dva završena kruga glasovanja. Bude li Papa izabran, listići se spaljuju odmah (kao u slučaju izbora Benedikta XVI. koji je izabran u prvom popodnevnom glasovanju drugog dana konklava). Za tu prigodu u Sikstinsku kapelu se instalira posebna peć i dimnjak. Kako bi se javnost na Trgu svetog Petra i u svijetu izvijestila je li Papa izabran, prigodom spaljivanja listića dodaju se posebne kemikalije koje dim čine crnim (ako nije postignuta dvotrećinska većina) ili bijelim (ako je Papa izabran).

Kako se unatoč kemikalijama mnogo puta nije uspijevalo razaznati koje je boje dim (najčešće je ispao siv), Ivan Pavao II. odlučio je da izbor Pape uz bijeli dim mora popratiti i zvonjava zvona bazilike svetog Petra.

Kada jedan od kardinala dobije potrebnu većinu glasova, dekan Kardinalskog zbora pita izabranog Papu prihvaća li izbor. Nakon što prihvati izbor, dekan novog Papu pita kojim će se imenom zvati.

Nedugo potom, Papa odlazi u "sobu suza", malenu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, u kojoj se odjene u papinsku odoru i pripremi se za izlazak na balkon bazilike svetog Petra. A ondje će njegov izbor tradicionalnom objavom "Habemus Papam" (Imamo Papu) proglasiti francuski kardinal Jean-Louis Tauran.

Na ovim konklavama na kojima će se birati nasljednik Benediktu XVI. pravo glasa ima 117 kardinala, no dvojica neće doći. Od 117 izbornika, Benedikt XVI. imenovao je 67, a Ivan Pavao II. 50 kardinala. Iz Europe dolazi 62 kardinala, a među njima je 28 Talijana. Južnoameričkih kardinala je 19, sjevernoameričkih 14, afričkih i azijskih po 11, a jedan dolazi s područja Oceanije. Među izbornicima su i dvojica Hrvata kardinali Josip Bozanić i Vinko Puljić.

Zanimljivo je i da je skupina kardinala koja ulazi u ove konklave tek četiri mjeseca starija od one koja je zabrala kardinala Josepha Ratzingera za papu 2005. godine.  Također i tada je u konklavama bilo 115 kardinala, a dvojica su bila odsutna.

Najstariji član ovih konklava je kardinal Walter Kasper koji će 80 godina napuniti 5. ožujka, a najmlađi je indijski kardinal 53-ogodišnji Baselios Cleemis Thottunkal.

Izvor. Laudato