Tijekom tri i pol godine krvoprolića, kako se procjenjuje poginulo je 200.000 ljudi, dok je dva milijuna raseljeno.

Sporazum su u Elizejskoj palači u Parizu potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, srpski predsjednik Slobodan Milošević i bosanski predsjednik Alija Izetbegović. Među međunarodnim vođama koji su prisustvovali ceremoniji bili su i američki predsjednik Clinton, glavni tajnici Ujedinjenih naroda i NATO-a Boutros Boutros-Ghali i Javier Solana te drugi šefovi europskih država i vlada.

Nakon što je na temelju sporazuma Tuđman-Izetbegović u Splitu hrvatska vojska oslobodilačkom akcijom „Oluja“ oslobodila Hrvatsku, a zatim zajedno sa snagama HVO-a i Armije BiH i velika područja Bosne i Hercegovine slomljena je velikosrpska agresija i stvoreni su preduvjeti za pregovore. Daljnju inicijativu preuzeo je Washington i organizirao pregovore triju zaraćenih strana u zrakoplovnoj bazi White-Patterson u Daytonu. Pregovori nisu bili laki pa se mirovna konferencija nekoliko puta našla u krizi, čak i pred slomom. Naposljetku je ipak, nakon tri tjedna, dogovoren mirovni sporazum. Sporazumom je stvorena Bosna i Hercegovina kao suverena država sastavljena od dva, u velikoj mjeri, autonomna entiteta: muslimansko-hrvatske federacije BiH i Republike Srpske.

Daytonski mirovni sporazum iako pun nedostataka ipak je okončao dotad nerazrješivu ratnu krizu u Bosni i Hercegovini. Hrvatskoj je donio okupirano Podunavlje u procesu mirne reintegracije.