O ulomcima je arheologe i konzervatore obavijestio stručni suradnik akademijina Zavoda Branko Kukurin. Željko Bistrović iz Konzervatorskog odjela u Rijeci, koji je pohranio nalaze, rekao je da je riječ o rustičnim natpisima.

Prema istraživanju Sanje Zubčić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, na ulomcima je po nekoliko glagoljskih fonema koji najvjerojatnije predstavljaju datum.

Željko Bistrović govorio je o vrijednosti gljagoljske baštine na ovom području i napomenuo da je nakon objave knjige Branka Fučića "Gljagoljski natpisi", u kojoj je zabilježio 1200 gljagoljskih natpisa, otkriveno 300 novih natpisa. Uglavnom je riječ o grafitima u crkvama i kapelicama, rekao je Bistrović. Stanje glagoljske baštine nije baš dobro, mnogi ulomci i nalazi su nestali ili su oštećeni te je potrebna pojačana briga, ali i revizija Fučićeva djela, rekao je. Upozorio je da u Hrvatskoj ne postoji sustavna evidencija glagoljskih spomenika.

Arheolog Ranko Starac govorio je o potrebi sustavnog istraživanja arheološke baštine Kastva, prvenstveno one vezane uz fortifikacijski sustav. Istraživanje je na ovom području otežano zbog toga što je dio zidina i drugih objekata na parcelama u privatnom vlasništvu te se one koriste u razne namjene, rekao je. Arheolozi pretpostavljaju da se sadašnji ostaci zidina, koje se mogu datirati najranije u 15. stoljeće, oslanjaju na antičke fortifikacije, ali za to još nije pronađen dokaz.

Voditelj riječkog akademijina Zavoda Petar Strčić istaknuo je da je glagoljska baština vrijedna kao dokaz postojanja hrvatskog naroda na ovom području. Ona je, pod raznim zavojevačima s drugih područja stoljećima uništavana, ali su i ljudi ovog kraja doprinijeli da se očuva sakrivajući je i štiteći, rekao je Strčić.