Prije 169 godina otkrivena Baščanska ploča
Kršćanska invokacija i iskazi opata Držihe i Dobrovita uklesani su na Baščanskoj ploči koju je pronašao župnik Petar Dorčić 15. rujna 1851. godine u podu crkve sv. Lucije, u Jurandvoru na otoku Krku.
V ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Az opat Držiha pisah se o ledine juže da Zvanimir, kralj hrvatskij v dni svoje v Svetuju Luciju i svedo mi: župan Desimira Krbave, Mratin v Lice (...)
Kršćanska invokacija i iskazi opata Držihe i Dobrovita uklesani su na Baščanskoj ploči koju je pronašao župnik Petar Dorčić 15. rujna 1851. godine u podu crkve sv. Lucije, u Jurandvoru na otoku Krku.
Iskaz opata Držihe utvrđuje da je hrvatski kralj Zvonimir darovao Sv. Luciji ledinu, navodi svjedoke toga darivanja i prijeti kletvom onima koji bi ga osporili. Iskaz opata Dobrovita govori o gradnji crkve sv. Lucije, koju je podignuo s devetero redovničke braće.
Baščanska ploča izvorno je bila lijeva pregrada u crkvi, što dijeli redovnički kor od prostora za puk. Natpis u trinaest redaka uklesan je oko 1100. godine na bijelom vapnencu, glagoljicom prijelaznog tipa, tj. prijelaza iz 'oble' u hrvatsku 'uglatu' glagoljicu, i na hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku. Duž cijeloga gornjeg ruba ploče teče bordura s motivom lozice. Budući da je na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istoga teksta. Čitali su ga i proučavali mnogi istraživači, a najpotpunijim se smatra čitanje Branka Fučića.
Baščanska ploča sadržava najstariji spomen hrvatskog nacionalnog imena na hrvatskom jeziku – kralj hrvatski i pokazuje da se vlast kralja Zvonimira protezala i na otok Krk. Zbog dokumentarne vrijednosti teksta naziva se 'dragim kamenom hrvatskoga jezika', 'zlatnom pločom hrvatskoga jezika', 'hrvatskim krsnim listom', 'hrvatskom narodnom svetinjom'. Baščanska ploča bila je nadahnuće mnogim našim skladateljima i pjesnicima, danas se orginal čuva u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.