Prva žena u svemiru

Na današnji dan 1963. godine u svemir je poletjela prva žena u povijesti – Valentina Terješkova, Ruskinja po nacionalnosti. Sovjeti su je odabrali između više od 400 kandidatkinja, za koje su postavljeni uvjeti da budu mlađe od 30 godina, lakše od 70 kilograma i niže od 170 centimetara. Jedna od Valentininih prednosti pri izboru bila je činjenica da joj je otac bio ratni heroj koji je poginuo u bitki i da je bila proleterskog porijekla.

ValentinaTereshkova.jpg
Autor
Laudato NP
Fotograf
meettheslavs.com
Objavljeno:
 
16.06.2014 16:36

Početkom 60-ih godina 20. stoljeća Sovjeti su neupitno prednjačili u svemirskom programu u odnosu na Amerikance. Gagarinov prvi orbitalni let trebao je proslaviti tehničku i znanstvenu zrelost socijalizma. Samo dvije godine poslije njegova pothvata, 6. lipnja 1963., u orbitu je poletjela i prva žena – Valentina Terješkova. Njezin let je također trebao pokazati ravnopravnost žena u Sovjetskom Savezu.

Pripreme su trajale punih šest mjeseci i Terješkova, dotad obična radnica u tvornici automobilskih guma i amaterska padobranka, izabrana je među 400 žena. Nakratko je iskrsnulo pitanje ideološke neupitnosti njenog podrijetla zbog oca koji se vodio kao nestao, a ne poginuo u akciji, što je otvorilo špekulacije da je možda dezertirao. No, to se sredilo te je sljedećih mjeseci Terješkova prošla teške treninge i učenje aeronautike. Na psihološkim ispitivanjima davala je nepopularne odgovore, primjerice, da od života želi sve što joj pruža, te bi teško bila izabrana od pet kandidatkinja da se nije svidjela Nikiti Hruščovu.

Njezin let u lipnju 1963. apsolutno je ušao u legendu, ali je sve do 2007. ostalo tajna da se u svemiru namučila jer je patila od svemirske bolesti (mučnine, umor i sl.), što je moglo biti posljedica greške pri položaju kapsule, te da je pri slijetanju upala u jezero.

Terješkova se do tada amaterski bavila padobranstvom, što joj je također bila prednost pri izboru.

Let Vostoka 6 protekao je bez ikakvih teškoća. Valentinina je letjelica čak 48 puta obišla Zemlju i sletjela 2 dana, 22 sata i 50 minuta kasnije. Zanimljivo je da je tada ostvaren i prvi svemirski sastanak, jer je u orbiti već dva dana boravio Valerij Bikovski u brodu Vostoku 5.

Nakon povratka na Zemlju Valentina je postala slavna u SSSR-u i čitavom svijetu. Sovjetski vođa Hruščov uručio joj je Lenjinov orden, a Terješkova je proglašena i herojem Sovjetskog Saveza. Dugo vremena bila je u Centralnom komitetu KP Sovjetskog saveza. Udala se za kozmonauta Andrijana Nikolajeva, koji je također svojedobno bio u svemiru. Sovjetski lider Nikita Hruščov osobno je predsjedao njihovom svadbenom svečanošću. Nije više išla u svemir, ali je radila kao inženjerka u svemirskoj industriji. Osim što se udala, u međuvremenu je doktorirala i stekla zvanje general-majora zrakoplovstva. Njezinim imenom nazvan je i jedan od kratera na Mjesecu, a 2000. godine proglašena je ženom stoljeća.

Sljedeću ženu Sovjeti su poslali u svemir tek 19 godina kasnije, a Amerikanci su svoju prvu astronautkinju lansirali tek 20 godina nakon Valentininog leta.

Prva žena koja je bila u svemiru je od 1997. godine u mirovini, a Rusija je i dalje slavi kao junakinju. Za njezin 70. rođendan Vladimir Putin ju je pozvao u audijenciju te joj je tada rekao da njezin let inspirira ponovni uzlet Rusije. Ona je tom prilikom otkrila da joj je najveća želja jednog dana letjeti na Mars - čak i kada bi znala da bi to bio let u samo jednom smjeru.
 

Jeste li ovaj mjesec uplatitli za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!