31.01.2023., 20:10
Dan Križevačke eparhije
55 min
31.01.2023., 20:10

Križevačka eparhija proslavila je svoj dan svetkovinu svojih zaštitnika, Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustog. Svečanu arhijerejsku liturgiju u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima predslavio je mons. Milan Stipić, križevački vladika, u suslavlju s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj, nadbiskupom Giorgiom Linguom, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, varaždinskim biskupom Božom Radošem te pomoćnim zagrebačkim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim te brojnim svećenicima. Sudjelovali su i bogoslovi, redovnice i redovnici Eparhije te gosti iz Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Vojvodine. Propovijedao je sisački biskup Vlado Košić, koji je u svojoj homiliji kazao kako su trojica zaštitnika Križevačke eparhije poglavari i naučitelji vjere jer bdiju nad našim dušama.

Repriza: idući dan u 14:00
04.03.2024. 20:10

''Nitko nije otok. Zajednica kao odgovor na usamljenost'' tema je Trećeg nacionalnog susreta projekta ''Evo me'' održanog na zagrebačkom Jarunu.

04.03.2024. 20:10

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša blagoslovio je u nedjelju 3. ožujka novi bogoslužni prostor Župe bl. Ivana Merza u Španskom. Euharistiju je slavio u koncelebraciji s upraviteljem župe vlč. Markom Čolakom, postulatorom bl. Ivana Merza o.

02.03.2024. 20:10

Imenovani banjolučki biskup Željko Majić zaređen je u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure.

01.03.2024. 20:10

U emisiji će se predstaviti Župa Gospe Brze Pomoći koja je svoje ime dobila nakon što su u slavonsko-brodsku župu sv. Stjepana 1957. godine došle sestre uršulinke i počele širiti pobožnost Gospi Brze Pomoći. Titular župe promijenio se 1977. godine.

01.03.2024. 08:10

Završeno je 30. hodočašće Hrvatske vojske, policije i branitelja te njihovih obitelji u marijansko svetište Lurd, a sve u sklopu 64. međunarodnog vojnog hodočašća na kojem sudjeluju – vojnici i policajci – iz četrdesetak zemalja svijeta.

01.03.2024. 20:10

“Odabirom tema iz prošlosti dviju država, Jugoslavije i Hrvatske, autor je uspio u svojoj nakani – ukazati na smjernice kako iz povijesnih iskustava popraviti hrvatsku stvarnost”, zapisao je profesor Zlatko Miliša u svome kritičkom osvrtu na knjigu Mikija Bratanića “Pri