08.02.2021., 20:00
Nadbiskup Stepinac u dokumentima Gestapa i OZNE
55 min
08.02.2021., 20:00

U večerašnjoj emisiji, uoči proslave Stepinčeva koje se svake godine održava 10. veljače, voditelj Davor Trbušić razgovarao je s doc. dr. sc. Gordanom Akrapom o tome što je o zagrebačkom nadbiskupu zabilježeno u dokumentima nacističkog Gestapa i komunističke OZNE.

Na samom početku gost je istaknuo kako Stepinac nije bio po volji ni nacističke ni komunističke vlasti. To je bitno znati jer daje temelj za shvaćanje Stepinca u odnosu prema tadašnjim vlastima.

– Oni su ga htjeli prikazati kao suradnika režima i kao onoga koji nije radio ono što je trebao raditi po mišljenju partije. No, nisu samo totalitarni sistemi bili protiv Stepinca. Ni kralj Karađorđević nije bio njegov ljubitelj jer je kardinal Stepinac cijeli svoj život pokazivao načelo 'caru carevo, Bogu Božje' – kazao je Akrap.

Opovrgnuo je one povjesničare koji danas žele prikazati da je Stepinac podržavao osnivanje Nezavisne Države Hrvatske, iznijevši neke povijesne činjenice, ali i opasnost manipulacije.

– Ono što je bitno u kontekstu dezinformacija jest da vi jednu točnu rečenicu možete izvaditi iz postojećeg konteksta i staviti u drugi kontekst gdje onda dobiva potpuno drugo značenje. To se, nažalost, događa i sa slučajem Alojzija Stepinca, međutim postoje oni koji te rečenice ipak stavljaju u ispravan kontekst i daju im pravo značenje – pojasnio je Akrap.

Dodao je kako je ustaška vlast očekivala da će hrvatski biskupi tražiti od Vatikana da prizna NDH, ali taj zahtjev nikad nije došao. Nadalje, Pavelić je zamjerao Stepincu što se isticao u svojim zalaganjima za sve koji su trebali pomoć, posebno Židove.

– Stepinac nije bio jedini kojemu je ustaška i nacistička vlast prijetila. I drugi su svećenici govorili protiv tih režima, ali je Stepinac bio istaknut zbog svog položaja. On je stajao u obranu svih ljudi onako kako je Crkva naučavala – tvrdi Akrap.

Naglasio je kako je komunistički režim dugo planirao uhićenje nadbiskupa Stepinca. Za vrijeme prvog uhićenja, Josip Broz Tito pozvao je hrvatske biskupe na razgovor i ponudio im je da se Crkva u Hrvata odvoji od Vatikana i postane više nacionalna.

– Taj je sastanak bio neuspješan jer se ni drugi biskupi nisu htjeli odvojiti od Vatikana. Nakon toga Tito je  naredio da se Stepinac pusti te je pokušao razgovarati s njim. Međutim, Stepinac je odlučno odgovorio Titu da ne će dopustiti odvajanje od Vatikana – kazao je.

Na kraju se osvrnuo na boravak Stepinca u Lepoglavi i u Krašiću, negirajući da je kardinal imao neke povlastice ili poseban status od strane komunističke vlasti.

– Jednom kad se otkriju sve činjenice o Stepincu, smatram da ćemo vidjeti kako je bio veći svetac nego što smo mi mislili – zaključio je Akrap.

Repriza: idući dan u 14:00
25.04.2025. 20:10

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Giorgio Lingua, gostuje u Izdvojenom kod vlč. Hrvoja Zovka. Razgovarat će o blagopokojnom papi Franji, susretima s njim i službenim protokolima. 

 

 

25.04.2025. 20:10

Nadbiskup zagrebački Dražen Kutleša, u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj Giorgiom Linguom, pomoćnim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim te okupljenim svećenicima, predslavio je Misu zadušnicu za papu Franju u bogoslužnom prostoru bl.

25.04.2025. 20:10

''Naš papa Franjo služio je Crkvi nešto više od dvanaest godina. Kroz to se vrijeme nije štedio – žrtvovao se i trošio u službi Bogu i ljudima, osobito onom malom čovjeku.

24.04.2025. 20:10

Bazilika svetog Petra u Vatikanu bila je, umjesto do ponoći, kao što je bilo planirano, otvorena do 5:30 kako bi u nju moglo ući mnoštvo hodočasnika koji su željeli odati počast papi Franji, čije je tijelo jučer preneseno iz Doma svete Marte u baziliku svetog Petra, obj

24.04.2025. 20:10

Što je papa Franjo unio novo u teologiju Crkve? Na koji je način nadahnuo teologe te koje im je izazove postavio? Kakvu je teološku ostavštinu ostavio svojoj Crkvi?

24.04.2025. 20:10

Po njegovoj želji, papa Franjo bit će pokopan u bazilici Svete Marije Velike u Rimu što predstavlja odstupanje od duge tradicije ukopa papa u Vatikanu. U ovoj bazilici već se nalaze grobnice sedmorice papa, a posljednji je bio Klement IX., 1669. godine.